Subota, 28 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
MozaikNaslovna 5

Britanska aristokratija i Hitler: Istorija jedne ljubavi

Žurnal
Published: 19. septembar, 2022.
Share
Adolf Hitler, (Foto: VVS)
SHARE

Tridesetih godina je fašizam bio u trendu među britanskim plemstvom, čak i u kraljevskoj porodici. Nova knjiga autorke Loren Jang priča uzbudljivu priču o tim godinama i navodnoj Hitlerovoj konkubini.

Adolf Hitler, (Foto: VVS)

Svako ko proučava istoriju fašističkih pokreta u Britaniji tridesetih godina prošlog stoleća naići će na imena Juniti Mitford i Osvalda Mozlija.

Priča se da je Juniti Mitford bila Hitlerova partnerka. Njenim likom i delom se bavi više istoričara ko su o njoj pisali kao „Hitlerovoj Valkiri“ ili o simbolu „frivolnosti zla“.

Osvald Mozli, vođa Unije britanskih fašista između 1932. i 1940, takođe je bio tema proučavanja, a nazivan je i „propalim firerom“.

U avgustu je pak u knjižare stigla nova knjiga: „Hitlerova devojka: Britanska aristokratija i Treći Rajh u predvečerje Drugog svetskog rata“. Autorka Loren Jang, inače predavačica na Jejlu, koristila je do sada nepoznati materijal u istraživanju.

Jang baca svetlo na paktiranje britanskih aristokrata s Hitlerovom Nemačkom. Ona otkriva opasnosti koje su iz toga proizašle za tadašnju britansku demokratiju.

„Preplavljeni smo informacijama o Drugom svetskom ratu, Hitleru i nacistima“, rekla je autorica za DNJ. „Danas se zapadne liberalne demokratije suočavaju sa sličnim izazovima kao Velika Britanija tridesetih.“

Jang je prethodno predavala na Londonskoj školi ekonomije i radila je kao savetnica za politiku, između ostalog i za UN.

Putovanje u fašističku Italiju

Knjiga najpre osvetljava istorijsku pozadinu. Opisuje kako su poraz Nemačke u Prvom svetskom ratu i uslovi Versajskog ugovora gurnuli zemlju u finansijsku i društvenu krizu, podstaknuvši Hitlerov uspon na vlast.

Jang objašnjava kako je britansko plemstvo koketiralo s fašizmom već dvadesetih. Članovi više klase, uključujući vojvodu od Vestminstera i političara Harolda Nikolsona, putovali su u Italiju kako bi se upoznali s fašističkim pokretom.

Čak je i Vinston Čerčil, kasniji britanski premijer, posetio Italiju u to vreme. On se vratio s pozitivnim dojmom o fašistima kao „protivotrovu ruskom otrovu“, navodi se u knjizi.

Jang također ispituje pojavu Britanske unije fašista (BUF), koju je vodio Osvald Mozli. Govori o tome koliko je članova aristokratije, uključujući porodicu Juniti Mitford, bilo povezano s ovim pokretom.

Kraljica Elizabeta i nacistički pozdrav

Kraljica Elizabeta druga, (Foto: BBC)

Autorka ne skriva da su pronacistički stavovi bili prisutni i u kraljevskoj porodici. Spominje video iz 1933. na kojem se vidi sedmogodišnja kasnija kraljica Elizabeta II kako izvodi nacistički pozdrav, zajedno sa svojom majkom i mlađom sestrom Margaret, i to prema uputama svog strica, koji je kasnije postao kralj Edvard VIII.

Objava slike 2015. u britanskom tabloidu San izazvala je pometnju. Kraljevska obitelj bila je ogorčena zbog objave vide starog osam decenija.

Aristokrate poput vojvode od Konata i grofa od Kinkardinea interesovali su se za posete radnim i koncentracionim logorima u Nemačkoj, piše Jang, skako bi shvatili kako su nacisti provodili „rasnu čistotu i telesno zdravlje“.

U knjizi se govori i o spoljnoj politici Nevila Čembrlena, premijera Ujedinjenog Kraljevstva od 1937. do 1940. godine. Misao vodilja bila je izbegavanje rata po svaku cenu, što je uključivalo i nepisano pravilo zabrane ulaska u Palestinu nemačkim i austrijskim jevrejskim izbeglicama.

Čak je i prevoz jevrejske dece iz Nemačke u Britaniju mogao biti opsežniji da je britanska vlada bila manje brinula kako da ugodi Hitleru, kaže autorka.

Glasine o „Hitlerovoj devojci“

Hitler salutira okupljenim nacistima tokom vojne parade u Berlinu 1939. (Foto: Hugo Jaeger/Time & Life Pictures/Getty Images)

Jang kaže da je na odabir naslova „Hitlerove devojke“ inspirirao naslov u britanskoj štampi iz tridesetih o Juniti Mitford. Mitford je i centralni lik u knjizi.

Ona je rođena u aristokratskoj familiji Redesdejl u Svastiki, Kanada, kao jedno od sedmoro dece. Krštena je kao Juniti Valkira. Ona i njene sestre Nensi i Dijana postale su bright young things – tako su tabloidi zvali poznate mlade aristokrate dvadesetih godina. Porodica je bila jako naklonjena ekstremnoj desnici u Britaniji.

Junitima sestra Dijana udala se za vođu britanskih fašista Osvalda Mozlija. Sama Juniti bila je gorljiva antisemitkinja, potpuno zanesena Hitlerom i njegovom osobnošću. Čak je išla u internat za devojčice u južnoj Nemačkoj kako bi lično upoznala vođu nemačkih nacista. Ukupno ga je srela preko 160 puta.

Jang piše: „Svi su znali šta radi Juniti Mitford. Bilo je to ogovaranje. Bilo je to spletkarenje. Ali niko nije smatrao potrebnim da sazna nešto više o Hitleru preko nje, ili da je uhapsi zbog izdaje ako se vrati u Englesku.“

Kako se stiče i gubi demokratija

Juniti Mitford se vratila u Englesku 1939. nakon što je navodno pokušala samoubistvo. Iako je Britanija bila u ratu s Nemačkom, bila je pošteđena optužbe za veleizdaju.

Ipak, tema je zaokupila široke političke krugove i medije. Pričalo se i da ima jedno dete – moguće Hitlerovo dete, čije rođenje nije registrovano jer je vanbračno.

„Hitlerova devojka“ nije pokušaj pronalaska dokaza o tome šta je moglo biti. To je izveštaj o nedostatku javne reakcije ne opisane događaje. Na primer, Čembrlenova politika popuštanja bila je korisna na mnogo načina, ali je takođe došlo do porasta podrške Hitleru u britanskom vođstvu i ponovnog oživljavanja desničarskih pokreta.

Mnogo je paralela s tim događajima i u današnjem svetu, tvrdi autorka. Svojom knjigom želi podići svest o tome da „demokracija nije nešto što se stiče rođenjem“.

Izvor: Dojče Vele

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Nećemo se dogovoriti
Next Article Svi igraju, oni pobeđuju: Španija je šampion Evrope!

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Ko uredno plaća, ko gomila dugove, a ko je u stečaju: Tri liste koje otkrivaju pravu sliku crnogorske privrede

Poreska uprava objavila je tri najvažnije liste za ekonomsku sliku Crne Gore, sa presjekom stanja…

By Žurnal

Grubač: Lagano posmatrati gomilanje predsjedničkih kandidata

Vrijeme je uzeti kokice ili kikiriki u šake te uz grickanje lagano posmatrati gomilanje predsjedničkih…

By Žurnal

Nasilje, strah i osveta

„Ostari mi dete za četrdeset osam sati”, kaže Božana Petrović. Uzela je veliku metlu od…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Grčka ponovo otvara palatu u kojoj je krunisan Aleksandar Veliki

By Žurnal
Naslovna 5Politika

Vrtoglavi rast ekonomske razmjene između Rusije i Indije kao posljedica sankcija Zapada

By Žurnal
Mozaik

Za raskol u vojsci Zelenski krivi Zapad jer je zakazao u pružanju pomoći

By Žurnal
Mozaik

Mitropolit Antonije Blum: Današnji čovjek pred Bogom (…svetac ili obrazovan čovjek)

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?