Creda, 11 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Slika i ton

Branislav Predojević: „Tuđin: Zemlja“ (2025): Čudovišta u Nedođiji

Žurnal
Published: 9. oktobar, 2025.
Share
Foto: Vikipedija
SHARE

Piše: Branislav Predojević

Izbor režisera i scenariste Noe Haulija za autora televizijske serije „Tuđin: Zemlja“, inspirisane kultnom filmskom franšizom „Osmi putnik“ (Alien), nakon odlično odrađenog posla na sličnom zadatku pretvaranja filma „Fargo“, klasika braće Koen, u antologijsku seriju od četiri sezone, bio je logičan izbor.

Stečeno iskustvo, odlične kritike i izražena spremnost da se uhvati u koštac sa velikim izazovom, kako u smislu kvaliteta, tako i u smislu reakcija tvrdokornog fandoma, bile su argumenti u njegovu korist i može se reći nakon završetka prve sezone da je ovaj izbor bio uglavnom ispravan potez.

Hvatanje u koštac sa jednim od najvećih fenomena u istoriji pop kulture bio je nesiguran teren ne sa dvije, nego sa desetinama zamki, za svakog ko se usudio ući na njega, jer je cilj bio veoma daleko, a opasnosti vrlo blizu. Evidentno je da je Hauli imao hrabrosti da se upusti u takav potez ne vodeći računa o željama drugih, već je slijedio sopstvenu kreativnu viziju, odbivši da igra na sigurno i podilazi fanovima serijala koji žele još jedan „Alien“ ili „Aliens“, iako je jasno da se to neće desiti u ovom životu.

U njegovoj seriji on čini krucijalni potez, izmještajući radnju iz dubokog svemira i klaustrofobičnih lokacija brodova i tuđinskih planeta na planetu Zemlju, uvodeći u kontekst priče mnogo širi društveno-politički kontekst ljudske budućnosti. Svijet u koji stiže smrtonosni svemirski ksenomorf je duboko podijeljeni svijet futurističke distopije, pod vladavinom džinovskih korporacija, koje su zemlju i svemir podijelile u svoje interesne sfere, dok ostatak civilizacije služi kao jeftina radna snaga i kupci njihovih skupih visokotehnoloških proizvoda.

Osim ljudi taj svijet naseljavaju kiborzi, androidi i hibridi, vještački proizvodi korporacija kojima se pokušava dostići besmrtnost i vladavina svemirom, kao njenom posljedicom. Ključ ovog svijeta je dječak-milijarder Boj Kavalijer (Samuel Blenkin), izvršni direktor kompanije „Prodidži“, koji svoju laboratoriju naziva Nedođija, a svoju hibridnu djecu „Izgubljeni dječaci“ (spoj vještačkih tijela i dječije svijesti) predvođenu hibridnom djevojkom Vendi (Sindi Čendler).

I ovaj Petar Pan lajtmotiv nije samo omaž za scenariste, to je zajednička nit o vječnom djetinjstvu, moći bez odgovornosti i nemilosrdnoj spremnosti korporacije u svojoj opsesiji da pobijedi starost i smrt. Kada se svemirski brod „Maginot“ u vlasništvu korporacija „Vejland – Jutani“ (dobro poznate iz filmova), sa tovarom vanzemaljskih bića na čelu sa ksenomorfom sruši na teritoriju „Prodidžija“ počinje surova igra moći, života i smrti, ko će se prije dočepati prednosti u ratu u kojem može pobijediti samo jedan.

I koliko god ovaj spoj djeluje nezgrapno, Hauli i njegov tim solidno vežu sve konce priče u centralni narativ u kojem se brzo otkriva da čudovišta nisu samo Tuđin i ostali ništa manje opasni vanzemaljci, već su čudovišta već na zemlji, a najviše ih živi u Nedođiji. Ono što kvari idejnu postavku priče je višak pogrešnih scenaristički postavki u odnosima i motivaciji likova, što donekle smanjuje uvjerljivost zapleta, ali ono što propusti Hauli scenarista, to dočeka Hauli režiser i tu stvari funkcionišu daleko bolje.

Kada se nakon sporog uvoda (neka vrsta zaštitnog znaka za Haulija) u prve tri epizode i predstavljanja ključnih likova priča krene ubrzavati, serija se pretvara u ubitačni koktel horora, akcije i fantastike, koji nemilosrdno sicira velike teme poput ljudskosti, mašinskog, smrtnosti, božanskog, ali ne zaboravlja da je ovo žanrovska priča koja majstorski tempira akciju i suspens da bi kreirala iskonsko uzbuđenje u susretu čovjeka i natprirodnog.

Majstorski snimljena i odglumljena uz mudar izbor vizuelnog oslonca na retro-futurizam i klasično kreirane maske, pametno je spakovana u montaži i dodatno pojačana sjajnom upotrebom muzike, posebno u teškometalnim finišima epizoda. Ostaje žal što se scenaristička ekipa nije potrudila da bolje osmisli i poveže unutrašnji kontekst priče, posebno u interakciji likova, da bi zaplet postao uvjerljiviji i da bi se fluidnije ispričala vrlo ambiciozno postavljena priča te pravilno iskoristio impresivan glumački doprinos većine ansambla. Ipak, i tako na momente rastrgana i nepovezana priča, dostigne fantastične momente poput pete epizode „U svemiru niko…“, koja je najbolji „Tuđin momenat“ od prva dva filma ili finiša priče u osmoj epizodi „Prava čudovišta“, kada Vendi saopšti da hibridi iz malu pomoć Tuđina preuzimaju vlast u Nedođiji, stavljajući ljude u niži lanac evolucije. I da bude čudnije, nije vam nimalo žao zbog toga.

Izvor: Glas Srpske

TAGGED:Alienbranislav predojevićvanzemaljacSerijaTuđin
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Mark Harman: Novo čitanje Kafkinog romana „Amerika“
Next Article Milan Stanković: Dugovi studenata najboljih svetskih univerziteta – Cena vrhunskog obrazovanja

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Konatar sa tuđim perjem

Miloš Konatar je na tviteru čestitao ministru Goranu Đuroviću na uspjehu na radu u porastu…

By Žurnal

Milorad Durutović: Anđeli s nama (Sasvim mali pojmovnik raja)

Piše: Milorad Durutović Zbornik radova „Anđeli u književnosti“ značajno nadilazi striktno književnu potrebu. „Anđeli su…

By Žurnal

Švedska: otkriveno najveće nalazište retkih metala u Evropi

U Kiruni na severu Švedske otkriveno je najveće do sada poznato nalazište retkih metala u…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Slika i ton

Delegacija CO podgoričke na proslavi Sv. Jovana Vladimira u Elbasanu

By Žurnal
Slika i ton

Darko Dimitrijević: Politika koja iscrpljuje narod i briše budućnost

By Žurnal
GledištaSlika i ton

Pop recenzije: – „Tajanstveni hod“

By Žurnal
Slika i ton

U rizičnoj akciji spašeni mladić i djevojka sa litica Golog Brda u Sutomoru

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?