Nije čudo što je neki Nepalac ispao glup jer ne zna razliku između vozila na električni pogon i hibrida. Sa druge strane, taj isti Nepal je u istraživanju Ujedinjenih nacija proglašen za 8. najsrećniju naciju na svijetu, a najsrećniji su u Butanu čiji je IQ po Linu između BiH i Crne Gore.
Prosječan IQ kod Finaca je 97, a u Africi između 60 i 70. Razlike u inteligenciji su najznačajniji faktor u objašnjavanju siromaštva. Muškarci su pametniji od žena. Invalidi koji više ne rade zbog povreda na radu su manje inteligentni jer, pametniji ljudi se rijeđe povređuju. Kriminalci su manje inteligentni jer ne shvataju da mogu završiti u zatvoru. Autor prve rečenice je Tatu Vanhanen, a narednih Ričard Lin.
Protiv prvog je zbog izjave vođen postupak zbog mogućeg govora mržnje, ali je tužba odbačena. Možda je pomoglo i to što je dr Tatu otac tadašnjeg premijera Finske. Ričard Lin je bio profesor na Univezitetu Ulster (Sjeverna Irska), ali mu je titula profesora emeritusa oduzeta 2019, nakon optužbi da propagira rasizam i seksizam. Ova dva stara bijela gospodina povezuje studija o nacionalnom koeficijentu inteligencije čiji su rezultati dijeljeni po internetu prethodnih godina, a na kojoj se Crna Gora šepuri sa svojih čuvenih IQ86
Ričard Lin je nakon oduzimanja titule profesora osnovao sopstveni institut i 2019. objavio studiju „Inteligencija nacija (država)“ u kojoj je nakon novog istraživanja potvrdio rezultate koje je izmjerio sa Vanhanenom. Rezultate te studije je preuzeo sajt WPR (worldpopulationreview.com) sa ogradom da se radi o kontroverznom ispitivanju. Lijenost naših novinara, počevši od redakcije Radija Slobodna Evropa do svih crnogorskih medija je jedan te isti članak stavila na naslovne stranice svih portala. Razlog urednika je jednostavan. Vijest da su Crnogorci glupi, i još potkrepljena „naučnim istraživanjima iz amerike“ je garancija velike čitanosti. Isto kao što će sam naslov ovog članka privući veliki broj čitalaca, ali i komentatora koji će me psovati samo zbog naslova, bez čitanja teksta. No, to je internet 2022.
Autor članka za domaće tržište se nije potrudio ni da pogleda cijelu listu zemalja objavljenu na sajtu. Da je pogledalo, vidjelo bi da se IQ država sa dna liste kreće od 70 do Nepala na dnu sa IQ43.
Takva inteligencija se do 2008 nazivala slabom do ozbiljnom retardacijom, a sada je zamijenjena eufemizmima granična do ekstremno niska. Dakle, po bivšem profesoru Linu, oko milijardu stanovnika afričkih, latinoameričkih i azijskih država, među kojima su Južnoafrička republika, Maroko, Etiopija i Nigerija, su u prosjeku retardi.
Svoju tezu Lin vuče iz studije „Normalna (Gausova) raspodjela“ u kojoj je testirajući razne crnce došao do zaključka da su američki inteligentniji od afričkih. U toj knjizi je iznio i neke od genijalnosti sa početka ovog teksta. Prilikom testiranja grupa crnačke djece iz SAD i Afrike nije na primjer posumnjao da ovi potonji postižu slabije rezultate jer ne znaju engleski jezik na kome je test napravljen. Ili da te 1991. djeca iz Zulu plemena nisu bila upoznata sa tadašnjim ženskim aksesosoarom ili električnim uređajima koji su tada bili u redovnoj upotrebi u SAD. Linovi kritičari ističu ove detalje, jer su očigledno bile dio testa.
Ne znamo dakle tačno kako je izgledao test, ali ako je i sada koristio slične zadatke, nije čudo što je neki Nepalac ispao glup jer ne zna razliku između vozila na električni pogon i hibrida. Sa druge strane, taj isti Nepal je u istraživanju Ujedinjenih nacija proglašen za 8. najsrećniju naciju na svijetu, a najsrećniji su u Butanu čiji je IQ po Linu između BiH i Crne Gore.
Lin dalje u svojoj studiji iznosi faktore koji su u korelaciji sa visokim IQ, a njegovi zaključci dovode do suza. Tako konstatuje da je IQ manji tamo gdje je sistem obrazovanje slabiji, gdje je manji GDP, manji ekonomski rast i gdje je veća nejednakost prihoda. Ali iz ove korelacije on zaključuje da je sistem obrazovanja slabiji, da je ekonomija slabija i da je nejednakost veća, jer su ljudi prirodno gluplji. Tako tvrdi da države sa niskim IQ nisu u stanju praviti proizvode za izvoz pa uvoze tehnologiju iz zemalja sa visokim IQ.
Ukratko, radi se o školovanom rasisti, čije su rezultate naši mediji prigrabili radi povećanja čitanosti, bez provjere izvora, kako vole da nas uče. Hoću da kažem da mi nismo prirodno neinteligentna nacija kako stari rasista želi da nas prikaže. Ali ćemo ispasti glupi ako hitno ne obratimo pažnju na faktore na koje Lin ukazuje, a to su kvalitetno obrazovanje, napredna ekonomija i društvo sa što manju razlikama u bogatstvu. To su tri faktora koja u svim drugim, relevantnijim ostraživanjima stavljaju Skandinavske zemlje i nama vrlo blisku Sloveniju na vrh lista razvoja i sreće.
Linova tabela u konačnici ne pokazuje nikakav IQ, nego jednostavno predstavlja listu država po razvijenosti i kapacitetu za razvoj. Faktori koje je naveo imaju smisla da ukažu na sektore obaveznog razvoja, ali nikako ne podržavaju rasisitičku teoriju o nadmoćnosti prirodne inteligencije germanskih i istočnoazijskih naroda. Ta teorija je pocijepana 1945.
Nebojša Babović
