Piše: Anđelko Šubić
Kanabis je već godinu i po dana delimično legalizovan u Nemačkoj, ali strahovi da će svi postati zavisnici nisu se ostvarili. Ipak, kriminalci i dalje drže glavnu reč kada je reč o „travi“, pokazuje nova studija.
Uprkos bojazni da će nakon legalizacije kanabisa svaki Nemac imati džoint u ruci, u julu 2024. ipak je donet zakon kojem je jedan od ključnih ciljeva bio da se kriminalnim grupama oduzme važan izvor prihoda. Međutim, prva naučna analiza efekata legalizacije, koju su sproveli univerzitetske klinike iz Hamburga-Ependorfa i Diseldorfa, kao i Univerzitet u Tibingenu, pokazuje da se nije desilo ni jedno ni drugo.
Stručnjaci procenjuju da se u Nemačkoj godišnje potroši i do 823 tone kanabisa, ali samo zanemarljiv deo – svega 0,1 odsto – dolazi iz udruženja kojima je nakon legalizacije dozvoljen uzgoj. Na medicinski kanabis otpada između 12 i 14 odsto, dok je do legalnog kanabisa i dalje veoma teško doći. Najčešće se nabavlja preko prijatelja i poznanika, a glavni dobavljači ostaju dileri iz kriminalnih krugova. To znači da legalizacija nije ispunila još jedan cilj – da smanji dostupnost kanabisa mladima i maloletnicima.
Naučnici navode da kanabis mladima zapravo i nije nešto naročito „kul“, pa se primećuje samo blagi rast potrošnje kod starijih korisnika. Istraživanje nije obuhvatilo marihuanu uzgajanu „kod kuće“, gde je dozvoljeno posedovanje do tri biljke. Problem predstavljaju i komplikovani propisi o dodeli dozvola za uzgoj: do aprila ove godine dozvolu je dobilo 222 udruženja s najviše 500 članova. Zbog toga naučnici zaključuju da bi, ukoliko se želi ograničiti udeo kriminalaca na tržištu i sprečiti dostupnost kanabisa mlađima od 18 godina, „uslove za dodelu dozvola i rad udruženja trebalo značajno pojednostaviti“.
Manje prijava, ali više posla za policiju
Najveće promene su, prema istraživačima, pogodile rad policije i pravosuđa. Delimična legalizacija već sada se pokazuje kao „najznačajnija dekriminalizacija u istoriji Savezne Republike Nemačke“. Samo prošle godine policija je registrovala preko 100.000 slučajeva manje krivičnih dela povezanih s kanabisom u odnosu na godinu ranije. Ukupan broj ovih dela smanjen je za 60 do 80 odsto.
To, međutim, ne znači i manje posla za policiju. „Nova, delimično komplikovana pravna situacija zahtevala je opsežne promene u procedurama“, navodi se u izveštaju. Drugim rečima, posla je manje za tužilaštva i sudove, ali ne i za policajce. Dok su ranije mogli jednostavno da uhapse svakoga kod koga pronađu „travu“, sada moraju da proveravaju precizne količine – kod kuće je dozvoljeno do 50 grama, a pri sebi do 25 grama. Zbog toga istraživači preporučuju pojednostavljivanje propisa i „usklađivanje sa zakonima o zabrani pušenja“.
Sve u svemu, izveštaj daje prilično uzdržanu procenu – ni po pitanju bezbednosti, ni po pitanju zdravlja građana ne može se govoriti o značajnoj šteti zbog legalizacije. U saobraćaju, na primer, broj nesreća pod dejstvom opijata rastao je i pre i posle stupanja zakona na snagu, pa nije jasno koliko je za to odgovorna marihuana. Kada je reč o zdravlju, među odraslima postoje „naznake blagog porasta akutnih problema zbog konzumacije“, ali ništa što bi izazvalo alarm.
„Sve to opet zabraniti“
Ipak, pojedini političari i dalje traže povratak na staro. Premijer nemačke pokrajine Tiringije, Mario Foigt, izjavio je da je zakon „od početka do kraja potpuno pogrešan put za Nemačku“ i da se ne treba zadovoljavati kozmetičkim izmenama, već postaviti pitanje „da li je ovaj zakon uopšte potreban“.
S druge strane, socijaldemokratska političarka Karmen Vege naglašava da među odraslima nema značajnog porasta potrošnje, dok je kod maloletnika čak u padu. To, kako je rekla u Berlinu, potvrđuje „da je legalizacija kanabisa bila ispravan i odavno potreban korak“. Ona se ipak slaže da treba olakšati procedure za dodelu dozvola udruženjima.
Političarka Zelenih zadužena za zdravstvo, Linda Hajtmans, smatra zakon uspehom: „Delimična legalizacija odvija se pod kontrolom, bez porasta potrošnje među mladima, zavisnosti ili rizika u saobraćaju.“ Dekriminalizacija je, kaže, donela lakši život konzumentima, ali i rasteretila policiju i pravosuđe. „Sada je važno da se nastavi dosledno i da se propisi razvijaju na pametan način“, zaključuje Hajtmans, danas pripadnica opozicije.
Izvor: Dojče Vele
