Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u aprilu 2026. godine iznosila je 1.029 eura, što je dva eura više nego u martu, ali su realne zarade istovremeno pale 1,2 odsto jer su potrošačke cijene rasle brže od plata, pokazuju novi podaci Monstata.
Prosječna bruto zarada u aprilu iznosila je 1.229 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa, odnosno neto plata, iznosila 1.029 eura. Prema podacima Uprave za statistiku, prosječna neto zarada u aprilu je u odnosu na mart porasla 0,2 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine bila veća 2,0 odsto. Međutim, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart porasle 1,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 1,2 odsto. To znači da je nominalni rast plata u aprilu bio nedovoljan da nadoknadi rast cijena, pa je kupovna moć prosječne zarade smanjena.
Najveće plate u finansijama, energetici i ICT sektoru
Najveće prosječne neto zarade u aprilu zabilježene su u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja, gdje je prosječna plata iznosila 1.661 euro. Slijedi sektor snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije sa 1.482 eura, dok su zaposleni u informisanju i komunikacijama u prosjeku primili 1.304 eura.
(Pr)imaju penziju i platu javno, sinekuru (po)tajno. Nikad dosta, jedva da se (pre)živi!?
Iznad državnog prosjeka bile su i zarade u sektoru poslovanja nekretninama, gdje je prosječna neto plata iznosila 1.211 eura, kao i u vađenju ruda i kamena, gdje je prosjek bio 1.172 eura. U stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima prosječna neto zarada iznosila je 1.105 eura, dok je u državnoj upravi i odbrani, uključujući obavezno socijalno osiguranje, bila 1.055 eura.
Najniže zarade u administrativnim i pomoćnim uslugama
Najniža prosječna neto zarada u aprilu zabilježena je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, gdje je iznosila 856 eura. Ispod državnog prosjeka bile su i zarade u umjetničkim, zabavnim i rekreativnim djelatnostima, gdje je prosječna plata iznosila 902 eura, zatim u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 913 eura, snabdijevanju vodom 916 eura, prerađivačkoj industriji 921 euro i obrazovanju 951 euro.
Manje od prosječne neto zarade primali su i zaposleni u trgovini, gdje je prosjek iznosio 966 eura, ostalim uslužnim djelatnostima 983 eura, uslugama smještaja i ishrane 1.002 eura, građevinarstvu 1.003 eura, saobraćaju i skladištenju 1.012 eura, kao i zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, gdje je prosječna neto plata iznosila 1.053 eura.
Plate rasle u 12 sektora, pale u šest
U odnosu na mart, prosječne neto zarade u aprilu su porasle u 12 sektora, pale u šest, dok su u obrazovanju ostale nepromijenjene. Najveći mjesečni rast, od po 1,4 odsto, zabilježen je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji, kao i u ostalim uslužnim djelatnostima. U finansijskim djelatnostima i osiguranju zarade su porasle 1,2 odsto, u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti jedan odsto, dok su u prerađivačkoj industriji, trgovini i saobraćaju povećane po 0,9 odsto.
Rast je zabilježen i u umjetničkim, zabavnim i rekreativnim djelatnostima, gdje su zarade porasle 0,8 odsto, kao i u vađenju ruda i kamena i informisanju i komunikacijama, gdje je rast iznosio po 0,2 odsto. U sektoru snabdijevanja vodom prosječna neto zarada porasla je 0,1 odsto.
Plate na Zapadnom Balkanu: Minimalac između želja i realnosti
Pad prosječnih neto zarada u aprilu, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je u šest sektora. Najveći pad imale su zarade u građevinarstvu i poslovanju nekretninama, po 1,1 odsto. U državnoj upravi i odbrani prosječna plata smanjena je 0,8 odsto, u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 0,5 odsto, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 0,2 odsto, dok je u uslugama smještaja i ishrane pad iznosio 0,1 odsto.
Kupovna moć pod pritiskom
Iako je prosječna neto zarada u aprilu dostigla 1.029 eura, podaci pokazuju da rast plata nije bio dovoljan da isprati mjesečni rast cijena. Nominalno, plata je u odnosu na mart povećana za svega dva eura, sa 1.027 na 1.029 eura. Istovremeno, potrošačke cijene porasle su 1,4 odsto, što je dovelo do realnog pada zarada od 1,2 odsto.
Za građane to znači da je prosječna plata u aprilu formalno bila nešto veća, ali je njena stvarna kupovna moć bila niža nego mjesec ranije. Podaci Monstata odnose se na zarade isplaćene u aprilu, a dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja o zaposlenima i zaradama.
Izvor: Bankar.me
