Piše: Željko Šapurić
U nikšićkoj Gradskoj kući upriličena je promocija knjige „Naše rane i ožiljci“ autora, novinara Gojka Kneževića, o kojoj su govorili istoričar mr Filip Vučetić, defendolog mr Slavko Milić, književnik Spasoje Bajović i sam autor-
Rukopis „Naše rane i ožiljci“ napisan je na više od 290 strana i podijeljen u jedanaest poglavlja. Riječ je o tekstovima koje je autor decenijama objavljivao u dnevnoj štampi i periodici. Knjiga obuhvata širok spektar tema – od Drugog svjetskog rata do ratova za „jugoslovensko nasljeđe“, kazao je Vučetić.
– Gojko Knežević spada u red najzaslužnijih koji su doprinijeli da istina o pokolju u Velici 28. jula 1944. godine izađe izvan okvira podčakorskih sela. Kada je 2002. godine objavio tekst „Djeci kamom prekinuli igru“, malo ko je u zemlji znao za stradanje Veličana. Ipak, nije odustajao, već je gotovo svake godine objavljivao priloge i eseje o tom događaju. Na taj način istina o pogromu postepeno je dolazila do šire javnosti u Crnoj Gori i regionu – istakao je Vučetić.
Ostati čovjek i u najtežim vremenima
Govoreći o knjizi, Gojko Knežević je istakao da, kako i sam naslov sugeriše, ona donosi zapise o tragedijama i kontroverzama ratova minulog vijeka, ali i o zločinima i događajima iz mirnodopskog perioda koji su potresali pojedince, porodice i zajednice.
– Svi ti događaji mogu biti pouka kako da i u najtežim vremenima ostanemo ljudi. U tekstu „Ispravljanje nepravde i čin pomirenja“ podsjetio sam na sahranu trinaest žrtava tzv. „lijevih grešaka“ partizanskog pokreta, koja je 31. avgusta 1991. godine obavljena na Gradskom groblju u Nikšiću, gotovo 47 godina nakon njihove smrti. Tada su prvi put u Crnoj Gori žrtve sa druge strane barikade u NOB-u sahranjene uz poštovanje i blagoslov vlasti – kazao je Knežević.
On je dodao da je dostojanstvo te sahrane nagovijestilo mogućnost konačnog zatvaranja bolnog poglavlja bratoubilačkog rata i put ka istinskom nacionalnom pomirenju.
Autor je u knjizi priredio dio svojih brojnih tekstova o stradanju Veličana. Kao iskusan novinar, Knežević se nije ustručavao da polemiše sa istoričarima i publicistima koji su, iz njima znanih razloga, umanjivali razmjere zločina u Velici ili negirali učešće muslimanske milicije. Upravo u tim „okršajima“ do izražaja dolazi njegovo britko i argumentovano pero, kojim razbija ideološke okove i istorijske tabue, ocijenio je Vučetić.
Književnik Spasoje Bajović kazao je da je pred čitaocima osmi izbor Kneževićevih novinarskih tekstova, koji obuhvataju stradanja u Drugom svjetskom ratu – savezničko bombardovanje Nikšića, zločine u Sažićima kod Pljevalja, Pivi i Velici – ali i događaje iz devedesetih godina, uključujući aferu u Foči i zapise sa hercegovačkog ratišta, sa kojeg je autor profesionalno izvještavao.

– Gojko Knežević je više od pola vijeka prisutan u kulturnom i javnom životu Crne Gore. Svoje zapise, intervjue, reportaže i kulturne priloge sabrao je u osam knjiga, u kojima jasno i slikovito svjedoči o važnim događajima iz naše prošlosti. Tim značajnim poduhvatom sačuvao je od zaborava brojne duhovne i istorijske vrijednosti, kao i svjedočanstva o čovjeku i vremenu. Kao novinar i čovjek, nikada nije bio na periferiji društvenih zbivanja, već u njihovom središtu – kazao je Bajović.
Prema njegovim riječima, Knežević je pouzdan svjedok jednog vremena, čiji tekstovi objektivno govore o životu i čovjeku na ovim prostorima, zbog čega se odavno svrstao u red istaknutih crnogorskih novinara.
Mr Slavko Milić ocijenio je da je Knežević u ovoj knjizi sabrao i sačuvao impresivnu novinarsku građu nastalu tokom dugog profesionalnog rada.
– Pisanje srcem, istinito, nepristrasno i objektivno, neke su od najvećih vrlina ovog autora, što potvrđuje i protok vremena kao najpouzdaniji sudija. U teškim vremenima ratnih strahota izvještavao je o sukobima, stradanjima i raspadu države, ostavljajući dragocjena svjedočanstva. Njegov prepoznatljiv stil donosi zapise o brojnim događajima koji, i sa stanovišta savremenih analiza, zaslužuju posebnu pažnju zbog teških kršenja ljudskih prava i ratnih zločina – kazao je Milić.
On je dodao da je Knežević, obilazeći prostore bivše Jugoslavije, svojim tekstovima davao glas onima koji ga nijesu imali, nastojeći da ih sačuva od zaborava.
Promociju knjige organizovala je Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ i JU Narodna biblioteka „Njegoš“.
Izvor: Dan
