Crna Gora uvodi globalni minimalni porez od 15 odsto, koji će se primjenjivati samo na najveće korporacije sa konsolidovanim prihodima iznad 750 miliona eura. Ovaj poreski okvir donosi se kako bi se spriječilo prelivanje dobiti u države sa nižim oporezivanjem i obezbijedio veći fiskalni doprinos međunarodnih grupa koje posluju u zemlji. Ministarstvo finansija pozvalo je sve zainteresovane da se uključe u javnu raspravu i doprinesu unapređenju predloženog zakonskog rješenja.
Ministarstvo finansija objavilo je Nacrt Zakona o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, dokument koji predstavlja jednu od najobimnijih poreskih reformi u posljednjoj deceniji. Ovim zakonom država zvanično ulazi u globalni poreski okvir OECD-a (Pillar Two) i usaglašava se sa Direktivom Evropske unije, uvodeći minimalnu efektivnu poresku stopu od 15 odsto za najveće korporativne grupe.
Namjera zakonodavca je jasna: spriječiti prelivanje dobiti multinacionalnih kompanija u jurisdikcije sa nižim porezima i obezbijediti da poslovni sistemi koji ostvaruju značajan profit u Crnoj Gori ostave i adekvatan fiskalni doprinos. Prihodi prikupljeni na osnovu ovog poreza slivaće se direktno u budžet države.
Ko je obuhvaćen, a ko izuzet?
Nacrt predviđa da će se zakon primjenjivati isključivo na grupe međunarodnih preduzeća i velike domaće grupe koje ostvaruju najmanje 750 miliona eura konsolidovanih prihoda u dvije od prethodne četiri fiskalne godine. Ovaj prag jasno pokazuje da propis ne utiče na mala i srednja preduzeća, niti na najveći dio domaćih kompanija, već isključivo na one ekonomske subjekte koji posluju u više država i imaju značajan globalni otisak.
Grupa se definiše kao poslovni sistem koji ima više sastavnih subjekata u različitim jurisdikcijama, a čiji se finansijski izvještaji konsoliduju na nivou matičnog društva. U obračun ulaze i prihodi subjekata koji su izuzeti od oporezivanja, kako bi se osigurala potpuna slika prihoda cijele grupe.
Od primjene zakona izuzeti su državni organi, javni fondovi, neprofitne organizacije, penzioni fondovi i međunarodne organizacije. Izuzeti su i specifični investicioni subjekti – poput fondova i jedinica za upravljanje imovinom – čija se struktura ili funkcija ne smatra komercijalnom u smislu oporezivanja dobiti. Isti tretman imaju i poslovne jedinice koje postoje samo radi držanja udjela u drugim pravnim licima.
Nikola Jović: Zašto su dešavanja u Srbiji suprotna od Majdana u Ukrajini 2014.
Efektivna poreska stopa i dopunski porez
Središnji mehanizam zakona je uvođenje minimalne efektivne poreske stope od 15 odsto. Efektivna stopa računa se na nivou države u kojoj entitet posluje, na osnovu odnosa usklađene dobiti i usklađenih obuhvaćenih poreza.
Ako neka grupa ili dio grupe u Crnoj Gori plaća porez po nižoj efektivnoj stopi, država ima pravo da naplati dopunski porez, sve dok ukupno opterećenje ne dostigne propisanih 15 odsto. Ovaj dopunski porez može biti naplaćen od krajnjeg matičnog društva grupe, od matičnog društva velike domaće grupe ili od svakog sastavnog subjekta u Crnoj Gori koji ostvaruje efektivnu stopu ispod minimalne.
Rok za naplatu je četiri godine od završetka relevantne finansijske godine. Ako porez ne bude naplaćen u tom periodu, primjenjuju se posebna međunarodna pravila o preraspodjeli obaveze, kako bi se spriječilo da oporeziva dobit ostane neoporezovana ili premještena u jurisdikcije sa nižim opterećenjem.
Kako se utvrđuje dobit koja ulazi u obračun?
Nacrt zakona uvodi složen sistem utvrđivanja usklađene dobiti, koji počinje od računovodstvene dobiti priznate prema međunarodnim računovodstvenim standardima. Na tu osnovu primjenjuje se veliki broj korekcija – uključujući eliminisanje internih dobitaka i gubitaka, ispravke vrijednosti, nepoznate rashode i razlike nastale po osnovu kapitalnih transakcija.
Posebni režimi obuhvataju stalne poslovne jedinice koje posluju u Crnoj Gori, hibridne entitete, subjekte sa nepriznatim prihodima i kontrolisana strana društva (CFC). Nivo detaljnosti pri utvrđivanju dobiti ima za cilj da se izbjegnu manipulacije poreskom osnovicom koje bi mogle nastati korišćenjem računovodstvenih tehnika ili grupnih transakcija.
Dobit koja se izuzima iz oporezivanja
U skladu sa globalnim pravilima, zakon predviđa i određene izuzetke od oporezive dobiti. Najznačajniji se odnosi na međunarodni pomorski saobraćaj, gdje je iz obračuna eliminisana dobit ostvarena od prevoza putnika i tereta, iznajmljivanja brodova, upravljanja flotom, održavanja i zakupa kontejnera, kao i pružanja drugih povezanih logističkih i operativnih usluga. Ovaj izuzetak već decenijama postoji u međunarodnim poreskim režimima i smatra se važnim instrumentom zaštite konkurentnosti u pomorskom sektoru.
Ekonomija bez ljudi: kako odlasci i starenje mijenjaju Crnu Goru
Šta ulazi u obračun efektivne stope?
Efektivna poreska stopa računa se tako što se obuhvaćeni porezi upoređuju sa usklađenom dobiti. U obuhvaćene poreze spadaju porezi na dobit i prihode, porezi na raspodjelu dobiti – uključujući poreze na dividende i zadržanu dobit – kao i određeni porezi koji zamjenjuju porez na dobit ili se odnose na kapital koji proizlazi iz dobiti. Iz obračuna se isključuju dopunski porezi drugih država i povraćaji koji ne utiču na efektivnu poresku osnovicu.
Predviđeni su i posebni pravilnici za slučajeve u kojima dolazi do naknadnih revizija, grešaka, negativnih korekcija ili odloženog priznavanja poreza, kako bi se obezbijedila tačnost obračuna stope i dopunskog poreza.
Zašto je zakon važan za Crnu Goru?
Usvajanjem ovog zakona Crna Gora jača fiskalnu stabilnost jer stvara novi izvor prihoda koji zavisi od poslovanja najprofitabilnijih multinacionalnih grupa. Ujedno smanjuje mogućnost agresivnih poreskih planiranja, jer velike korporacije više neće moći da premještaju dobit u države sa sniženim opterećenjem bez obaveze plaćanja razlike.
Pored toga, usklađivanje sa evropskim pravilima predstavlja važan korak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, dok jasan poreski okvir povećava predvidljivost za investitore i doprinosi transparentnijem poslovnom okruženju.
Ministarstvo finansija pozvalo je zainteresovane da se uključe u javnu raspravu i doprinesu unapređenju Nacrta zakona o globalnom minimalnom porezu na dobit preduzeća. Iz tog Vladinog resora su objasnili da primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt zakona, u pisanom i elektronskom obliku, mogu dostaviti narednih 20 dana.
Izvor: Bankar.me
