Nedelja, 26 apr 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Koliko su porasle zarade u Crnoj Gori od 2008. do danas? Dvije ekonomske epohe i potpuno različiti trendovi

Žurnal
Published: 8. novembar, 2025.
Share
Novčanice od 500 eura, (Foto: FreeImages)
SHARE

Ako bi se razvoj prosječnih zarada u Crnoj Gori u posljednjih 17 godina podijelio u dva dijela, razlika između njih bila bi gotovo dramatična. Period od 2008. do 2015. godine obilježen je sporim rastom i dugim posljedicama globalne finansijske krize, dok je period od 2015. do danas donio najbrže povećanje plata u savremenoj istoriji države. Podaci jasno pokazuju da su se zarade u drugoj deceniji povećavale višestruko brže, uz duboke regionalne razlike i različite ekonomske putanje opština širom Crne Gore.

U 2008. godini prosječna zarada u Crnoj Gori kretala se oko 430 do 450 eura. Sedam godina kasnije, 2015. godine, prosjek je bio tek oko 480 do 500 eura. Cjelokupan rast u tom periodu iznosio je svega pedesetak eura, odnosno približno 12 do 15 odsto, što je vrlo skroman rezultat za period dugačak gotovo jednu deceniju. Takav trend bio je posljedica globalne finansijske krize, usporavanja investicija, pada potrošnje domaćinstava i relativno niske produktivnosti u dominantnim sektorima ekonomije tog vremena.

Najbrži rast zarada u periodu 2008–2015 bilježile su opštine na primorju – prije svega Podgorica, Budva, Kotor i Tivat. Upravo u tom periodu počinje jači razvoj turističkih projekata i dolazak većih investitora, poput Porto Montenegra, što je doprinijelo povećanju plata u tim područjima. S druge strane, opštine na sjeveru zemlje – Andrijevica, Plav, Šavnik i Mojkovac – bilježile su gotovo stagnaciju, sa povećanjem zarada od tek dvadesetak do tridesetak eura za punih sedam godina. Ekonomski jaz između juga i sjevera bio je tada najvidljiviji.

Šta donosi trgovinski rat i EU i Kine?

Drugi period, od 2015. do danas, izgleda potpuno drugačije. Prosječna plata u Crnoj Gori je 2015. godine iznosila oko 480 do 500 eura, a do 2025. godine dosegla je približno 1.020 eura. To znači da su zarade porasle za oko 520 eura, odnosno da su se u deset godina – udvostručile. Radi se o skoku od preko 100 odsto, kakav do tada nije zabilježen u savremenoj crnogorskoj ekonomskoj istoriji.

Ovakav rast rezultat je više faktora koji su se ukrstili u isto vrijeme. Povećanje minimalne zarade, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, rast investicija u turizmu i prateće djelatnosti, deficit radne snage i snažna konkurencija među poslodavcima u privatnom sektoru podigli su cijelu strukturu zarada. Posebno važan momenat dogodio se 2022. godine, kada je sproveden program „Evropa sad 1“, koji je u jednoj godini podigao neto zarade za oko 15 do 20 odsto i postavio novu osnovicu za rast plata u gotovo svim sektorima. Taj program je označio prelomnu tačku u dinamici rasta zarada, a posljedice tog skoka bile su vidljive i u godinama koje su uslijedile.

Podaci pokazuju da su u ovoj deceniji najviše napredovale upravo one opštine koje su ranije bile među najslabijima. Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Žabljak i Kotor bilježe povećanje zarada od 440 do više od 550 eura, a procentualni rast prelazi 100, pa čak i 150 odsto u pojedinim opštinama. Sjeverni centri, nekada najsporiji u prethodnoj deceniji, sada su među najbržima, što potvrđuje da su nova ulaganja, veća potražnja za radnicima i državne reforme doprinijeli njihovom ubrzanom rastu.

Iako su sve opštine zabilježile snažan rast zarada nakon 2015. godine, neke sredine su rasle sporije od drugih. Mojkovac, Andrijevica i Cetinje ostali su ispod državnog prosjeka, a njihov rast iako velik u apsolutnim iznosima – od 390 do 450 eura – nije mogao pratiti dinamične promjene u opštinama koje su imale snažniji razvojni zamah.

Kada se pogleda cijela slika, Crna Gora je od 2008. do danas prošla put od stagnacije do rekordnog rasta zarada. Prvi period obilježila je kriza i usporavanje, dok drugi donosi historijski skok plata, snažan rast zaposlenosti, duboke fiskalne promjene i novi ekonomski model. Program „Evropa sad 1“ imao je presudnu ulogu u ubrzavanju tog procesa i stvaranju uslova u kojem je rast postao opšti trend, ne samo u najrazvijenijim opštinama.

Nikola Jović: Zašto su dešavanja u Srbiji suprotna od Majdana u Ukrajini 2014.

Razlika između ove dvije epohe govori o dubokim transformacijama koje su se dogodile u crnogorskoj ekonomiji. Dok je period 2008–2015 bio obilježen stagnacijom i velikim regionalnim razlikama, period od 2015. do danas pretvorio je crnogorsko tržište rada u najdinamičnije u regionu, a sjeverni dio zemlje, nekada najsporiji, doveo među najveće dobitnike novih ekonomskih kretanja.

Izvor: Bankar.me

TAGGED:Bankar.meekonomijapolitikaCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Žarko Marković: Izbori budu i prođu
Next Article Podatak za anale: Partizanovim Srbima ni sekund

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Đorđe Vukadinović: Srbija je blizu požara koji može da se pretvori u generalni štrajk ili nekontrolisano nasilje

"Posle jučerašnjeg protesta, Srbija je blizu požara koji bi mogao da se pretvori u neku…

By Žurnal

Britanska štampa: Bajdenov sin umiješan u finansiranje biolaboratorija?

Britanski Dejli mejl došao je u posjed elektronske pošte. Pošta dokazuje da je sin američkog…

By Žurnal

Makronova izjava je znak da Evropa nema „plan B”

Rastući broj „dobrovoljaca” koji dejstvuju u Ukrajini čini sve težim poricanje umešanosti NATO članica. Iako…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Džadama Nikšića grada: Petar Stolica – gromada u kojoj je i tuga zanemela

By Žurnal
Drugi pišu

Vuk Vuković: Sve nijanse totalitarizma

By Žurnal
Drugi pišu

Crna Gora: Doprinos Jevreja ublažavanju turističkog pada u 2025. godini

By Žurnal
Drugi pišu

Dragutin Nenezić: Dan zastave i pred/postizborne tenzije

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?