Crna Gora je po prvi put zabilježila jednocifrenu stopu nezaposlenosti – 9,91 odsto – što je istorijski rezultat koji Zavod za zapošljavanje vidi kao potvrdu da reforme i aktivne mjere daju konkretne efekte. U intervjuu za Bankar, direktor Zavoda za zapošljavanje mr David Perčobić ističe da pad nezaposlenosti nije slučajan, već rezultat ciljanih politika, boljeg povezivanja sa tržištem i regionalnog pristupa zapošljavanju, te da je fokus na mladima, sjeveru i održivim poslovima. Podsjetio je i da je posredstvom Zavoda u 2024. godini zaposlenje je dobilo 12.916 osoba sa evidencije nezaposlenih, a u prvoj polovini 2025. zaposleno je 5.196 lica.
On dodaje da zahvaljujući unapređenju digitalnih usluga i aktivnim mjerama, broj zaposlenih preko Zavoda raste i van sezone, a posebna pažnja posvećena je mladima, dugoročno nezaposlenima i regijama sa slabijim razvojem. Takođe, novi evropski programi, poput Garancije za mlade i IPA III mjera, biće ključni za dodatnu integraciju ranjivih grupa. Perčobić naglašava da Zavod ne teži samo smanjenju statistike, već izgradnji održivog i inkluzivnog tržišta rada.
-Zavod je nedavno saopštio da je nezaposlenost u Crnoj Gori prvi put pala na jednocifren nivo – ispod 10%. Koliko je to važno dostignuće i šta su, po vašem mišljenju, ključni faktori koji su doveli do ovog istorijskog rezultata na tržištu rada?
Na dan 16. juna 2025. godine, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazilo se 28.257 nezaposlenih lica – što je 6.287 osoba manje nego u istom periodu prošle godine. Još značajnije je to što je u aprilu po prvi put zabilježena jednocifrena stopa registrovane nezaposlenosti – 9,91%. Riječ je o najnižoj stopi otkako se prati ovaj pokazatelj, i predstavlja pad od 2,67 procentna poena u odnosu na april 2024.
Ovaj rezultat jeste istorijski – i snažna je potvrda da mjere koje sprovodimo daju konkretne, mjerljive i pozitivne efekte. Postignuti napredak nije slučajan, već je rezultat sinergije više faktora.
Ključnu ulogu imale su aktivne mjere zapošljavanja koje Zavod realizuje, digitalizacija usluga i unapređenje sistema evidencije, kao i efikasnije povezivanje ponude i tražnje radne snage. Dodatno, značajnu ulogu imale su i savjetodavne usluge koje pružamo korisnicima.
Ono što posebno ohrabruje jeste da se pad nezaposlenosti bilježi u svim regionima. Na sjeveru, gdje su izazovi najveći, stopa je i dalje najviša – 32,86% – ali upravo tu je zabilježen i najveći pad, od čak 5,37 procentnih poena. To pokazuje da ciljanje politika prema regionalnim potrebama daje rezultat. Uz rast privrede i mjere koje su stimulisale formalno zapošljavanje, otvorena su nova radna mjesta, a postojeća su legalizovana, što sve zajedno doprinosi visokom nivou registrovane zaposlenosti.
Ovaj rezultat je za nas snažna motivacija da nastavimo sa reformama i dodatnim ulaganjima u tržište rada, uz još veći fokus na održive i inkluzivne politike zapošljavanja.
-Koliko je osoba zaposleno putem posredovanja Zavoda ukupno u 2024. godini, kao i od početka 2025. godine, i koje konkretne strategije koristite kako bi taj broj rastao, naročito kada je riječ o zapošljavanju van sezone i na poslovima koji nijesu privremenog karaktera?
Prema podacima Poreske uprave, posredstvom Zavoda za zapošljavanje u 2024. godini zaposlenje je dobilo 12.916 osoba sa evidencije nezaposlenih. U prvoj polovini 2025. godine, zaposleno je 5.196 lica. Raduje nas što se kroz naš posrednički mehanizam do posla dolazi u sve većem broju slučajeva – i to ne samo u sezoni, već i u kontinuitetu tokom godine.
Najviše zapošljavanja je bilo u sektorima trgovine, obrazovanja, ugostiteljstva i administrativnih usluga, što odgovara i strukturi privrede. Kada je riječ o obrazovanju, evidentan je trend zapošljavanja visokoobrazovanih mladih – što je dijelom rezultat i našeg programa stručnog osposobljavanja, koji već trinaestu godinu zaredom daje priliku mladim visokoškolcima bez radnog iskustva da rade kod izabranog poslodavca.
Naš fokus je i na zapošljavanju van sezonskog perioda i na poslovima koji nijesu privremenog karaktera. Da bismo to postigli, radimo na još boljem povezivanju ponude i tražnje – ne samo kroz evidenciju, već kroz personalizovane savjetodavne usluge, praćenje potreba tržišta i saradnju sa realnim sektorom.
Kako povećati zaposlenost na sjeveru?
-I pored ukupnog poboljšanja, podaci pokazuju da među opštinama i dalje postoje izražene razlike u stopama nezaposlenosti. Gdje su najveći izazovi i koje mjere Zavod preduzima kako bi regionalne razlike bile smanjene? Da li postoji fokusiranija podrška za sjever zemlje i druge posebno ugrožene sredine?
Iako bilježimo značajno ukupno poboljšanje na tržištu rada, činjenica je da i dalje postoje izražene regionalne razlike – posebno na sjeveru Crne Gore, gdje su izazovi najkompleksniji. Suočavamo se sa strukturnim problemima koji se ne mogu riješiti preko noći: slabijom privrednom aktivnošću, negativnim migracijama i nižim stepenom obrazovanja. Dodatno, povećane naknade i socijalna davanja za nezaposlene predstavljaju važan oblik podrške, ali i izazov za održivost sistema, posebno u sredinama gdje je dugoročna nezaposlenost visoka.
U opštinama poput Berana, Rožaja, Bijelog Polja i Plava imamo veći broj korisnika na evidenciji, ali i manje mogućnosti za lokalno zapošljavanje. Zato u tim sredinama sprovodimo ciljane mjere koje uključuju subvencionisanje zapošljavanja, javne radove, kao i programe stručnog osposobljavanja – sve u skladu sa lokalnim potencijalima i potrebama tržišta. Poseban akcenat stavljamo na aktivno povezivanje lokalnih poslodavaca sa programima Zavoda. Nije dovoljno da samo nudimo mjere – važno je da one budu poznate, dostupne i prilagođene realnim uslovima u tim zajednicama.
Naravno, efekti će biti još jači ukoliko se obezbijedi snažnija koordinacija sa drugim državnim i lokalnim institucijama. Pokretanje održivog razvoja u ovim sredinama zahtijeva zajedničko djelovanje – i Zavod je u tom procesu snažan partner. Mi u Zavodu ne želimo da uspjeh u smanjenju nezaposlenosti bude ograničen samo na pojedine opštine ili regije. Radimo na tome da svaka sredina, bez obzira na početnu poziciju, dobije pravu podršku i šansu da napreduje.
-Dugotrajna nezaposlenost ostaje izazov i dalje. Na koji način Zavod pristupa ovoj kategoriji – koje su mjere i programi trenutno u funkciji i šta je planirano u narednom periodu kako bi se povećala zapošljivost dugotrajno nezaposlenih osoba?
Dugotrajna nezaposlenost je jedan od najsloženijih izazova s kojima se suočavamo na tržištu rada. Više od 77% nezaposlenih na našoj evidenciji posao traži duže od godinu dana, a znatan broj njih i duže od pet godina. Zato Zavod ovu grupu prepoznaje kao prioritetnu u planiranju i sprovođenju mjera aktivne politike zapošljavanja.
Polazimo od činjenice da nezaposlena lica nijesu homogena kategorija – različiti su njihovi razlozi nezaposlenosti, nivo obrazovanja, radno iskustvo i tržišni potencijal. Zbog toga je neophodno da se pristupi individualno, sa intervencijama koje su prilagođene njihovim realnim potrebama.
Naše mjere su usmjerene na očuvanje i unapređenje radnih sposobnosti, ali i na podizanje zapošljivosti kroz usklađivanje znanja, vještina i kompetencija sa zahtjevima tržišta. Fokusiramo se i na prevenciju – da lica koja se teže zapošljavaju ne pređu u dugoročno nezaposlene zbog neadekvatne ponude poslova ili zastarjele kvalifikacije.
U prethodnoj godini, oko 47% učesnika naših programa bili su dugoročno nezaposleni – što pokazuje da već sada ulažemo znatne napore u ovu grupu. Ipak, kako se ukupna nezaposlenost smanjuje, jasno je da će upravo dugoročno nezaposleni činiti sve veći dio preostale evidencije – i zbog toga planiramo dodatne, specijalizovane programe.
Već za 2026. godinu, u okviru evropskog programa IPA III za zapošljavanje i socijalnu inkluziju, planiramo realizaciju nove mjere posvećene zapošljavanju i razvoju vještina mladih i ugroženih grupa. Biće to prilika da dodatno podržimo one koji su najduže van tržišta rada, kroz jaču obuku, mentorstvo i povezivanje sa poslodavcima.
Naš cilj nije samo da pomognemo ljudima da se zaposle, već da se dugoročno održe na tržištu rada i steknu osjećaj sigurnosti i samopouzdanja.
-Kada govorimo o mladima, naročito visokoškolcima, koje aktivne mjere Zavod sprovodi da bi ih integrisao na tržište rada? Možete li podijeliti najnovije podatke o programima za zapošljavanje mladih i njihovoj efikasnosti?
Nezaposlenost mladih je jedan od najozbiljnijih izazova savremenog društva. Ona ne pogađa samo pojedinca – mladog čovjeka koji teško pronalazi svoje mjesto u profesiji – već ima i šire društvene i ekonomske posljedice. Zato Zavod za zapošljavanje posvećuje posebnu pažnju upravo ovoj grupi.
U okviru naših programa aktivne politike zapošljavanja, mladi su ravnomjerno zastupljeni, u skladu sa njihovim učešćem u ukupnoj nezaposlenosti. No, pored postojećih mjera, pokrenuli smo i nove inicijative koje imaju za cilj da mladima obezbijede jasniji i brži put ka zapošljavanju.
Posebno bih istakao početak realizacije Garancije za mlade – evropskog modela koji po prvi put sprovodimo u Crnoj Gori. Kroz ovu inicijativu, mladoj osobi se garantuje da će u roku od nekoliko mjeseci od ulaska u evidenciju dobiti kvalitetnu ponudu – bilo zaposlenje, praksu, obuku ili nastavak obrazovanja. Projekat se trenutno realizuje u tri pilot opštine: Nikšić, Bijelo Polje i Ulcinj. Uključeno je 53 mlade osobe uzrasta od 15 do 29 godina – i to ne samo kao broj, već kroz individualizovane pristupe koji ih osnažuju i osposobljavaju za realne potrebe poslodavaca.
U narednom periodu planiramo još snažniju podršku za obrazovanje i stručno osposobljavanje mladih, sa posebnim fokusom na sticanje praktičnih znanja, digitalnih vještina i ključnih kompetencija za budućnost. Takođe, kroz grantove za samozapošljavanje, podržavamo mlade koji žele da pokrenu sopstveni biznis – jer prepoznajemo preduzetništvo kao jedan od efikasnih izlaza iz nezaposlenosti. Naš cilj nije samo da mladi pronađu posao, već da izgrade stabilnu karijeru i osjećaj sigurnosti. Na tom putu, Zavod će ostati njihov partner – uz konkretnu podršku, jasne mogućnosti i otvorena vrata.
– Kolika je trenutno saradnja Zavoda sa poslodavcima i kako ocjenjujete spremnost poslodavaca da aktivno učestvuju u programima aktivne politike zapošljavanja?
Saradnja sa poslodavcima je od ključnog značaja za efikasno funkcionisanje tržišta rada. Zavod je u prethodnom periodu unaprijedio odnose sa privredom kroz javne tribine, memorandume o saradnji i jačanje dijaloga sa udruženjima poslodavaca. Fokusiramo se i na uključivanje mladih kroz saradnju sa studentskim i civilnim organizacijama, posebno u cilju podrške ranjivim grupama.
Tehnološkim unapređenjima omogućili smo lakši pristup i bržu komunikaciju – poslodavci sada digitalno prijavljuju potrebe i učestvuju u programima. Bilježimo rastuću spremnost poslodavaca da učestvuju ne samo u zapošljavanju, već i u kreiranju politika, što potvrđuje i implementacija Garancije za mlade u tri opštine Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju – uz snažno učešće lokalnih poslodavaca.
Ono što nas posebno ohrabruje jeste da se promjena ne dešava samo na nivou priče, već I u praksi – sve više poslodavaca prepoznaje Zavod kao partnera, a programe koje nudimo kao konkretne mehanizme za rješavanje njihovih kadrovskih potreba.
-Koji su glavni ciljevi Zavoda u narednom periodu? Da li se planiraju nove inicijative, modeli podrške ili partnerstva koji bi dodatno podstakli smanjenje nezaposlenosti I jačanje radne snage – posebno u sektorima koji imaju potencijal za održivi rast?
Glavni cilj Zavoda za zapošljavanje ostaje jasan i nepromijenjen – da budemo efikasan, moderan i dostupan besplatan servis građanima i poslodavcima. Sve što smo do sada postigli – uključujući i istorijski rezultat jednocifrene stope nezaposlenosti – plod je sistematskog planiranja, stručnog rada i povjerenja koje smo gradili u zajednici.
Bojić o tužbi Mujovića protiv Nikolića i DPS-a: Strateški cilj odškrinuti vrata tužilaštvu
U narednom periodu naš fokus biće višestruk, ali sa zajedničkim ciljem: dalje smanjenje nezaposlenosti i jačanje održivog zapošljavanja.
Prvo, nastavljamo s unapređenjem digitalnih servisa – kako bi svi korisnici, bez obzira na lokaciju, mogli lako da pristupe uslugama Zavoda, komuniciraju sa savjetnicima i prijavljuju se na konkurse i programe. Takođe, širićemo postojeće programe za zapošljavanje mladih i dugoročno nezaposlenih. Posebna pažnja biće posvećena i redizajniranju mjera kako bi bile još efikasnije, fleksibilnije i bolje usklađene sa promjenama na tržištu rada. Nastavljamo sa jačanjem partnerstva – ne samo sa poslodavcima, već i sa lokalnim samoupravama, obrazovnim institucijama i civilnim sektorom. Vjerujemo da je snažna lokalna saradnja temelj za održiv ekonomski razvoj. Takođe, razmatramo unapređenje i širenje programa samozapošljavanja, jer smatramo da preduzetništvo ima ogroman potencijal za dugoročno smanjenje nezaposlenosti, naročito u zajednicama sa manje razvijenom privredom.
Zavod nastavlja sa reformama i jačanjem sistema – kako bi svako imao fer šansu da pronađe posao, razvije svoje vještine i doprinese ekonomiji Crne Gore. Naš cilj nije samo smanjenje nezaposlenosti, već izgradnja tržišta rada koje je dinamično.
Izvor: Bankar.me
