Piše: Branko Žujović
Uprkos nametnutom stereotipu o „jednopartijskoj diktaturi“, koji podrazumeva dominaciju principa slepe podobnosti, Kina brižljivo neguje princip odabira najboljih. Za koju nedelju, tačnije 6. i 7. juna, mnogi taksisti u Kini širokogrudo će ponuditi besplatne vožnje mladim ljudima koji se zapute ka univerzitetskim centrima, ili drugim mestima predviđenim za polaganje centralnog državnog prijemnog ispita zvanog gaokao.
Slično će postupiti i saobraćajna policija i redari na kineskim ulicama. Svako ko može, naći će se na usluzi budućim brucošima.
Dok ispit bude trajao, mnogi roditelji će, u potpunoj tišini, stajati po parkovima ili u svojim domovima, moleći se za uspešan upis svoje dece na univerzitetske studije. Neki od njih će u parku, tik do mesta održavanja ispita, u znak podrške budućem studentu, diskretno istaći prigodan natpis ili mali transparent.
Autobus 985
Pre nekoliko godina, roditelji budućih brucoša okupili su se, kao što to čine svake godine, oko univerzitetskog kampusa u Džengdžou, iščekujući kraj državnog prijemnog ispita. Autobuski prevoznik iz tog grada ponudio im je klimatizovani autobus koji je besplatno kružio oko kampusa, pošto je već u junu vrućina bila nesnošljiva.
Li Hung, predstavnik gradskog prevoznika, pojasnio je da je u tu svrhu bio angažovan autobus sa gradske broj 985, jer je taj broj, simbolično, predstavljao program za upis na prestižne univerzitete u Kini, poznat kao „Program 985“.
Policija uskače u kanal, ukoliko je potrebno
Kolika je važnost gaokaa, kao temeljne institucije kineskog sistema obrazovanja, ali i koliko je obrazovanje u Kini važno kao preduslov napretka nacije, a time i sama mogućnost da svako dođe u priliku da pohađa studije, svedoči događaj od pre osam godina, kada su dvojica policajaca, neka im imena ovde ponovo budu pomenuta – Maj Hajđun i Čen Džijung, uskočila u kanal kako bi iz vode izvadili štampano odobrenje za polaganje gaokaa budućem brucošu, bez kog ovaj ne bi mogao da pristupi ispitu.
Zahvaljujući požrtvovanosti dvojice policajaca, budući student je uspeo da položi gaokao. Ova istinita anegdota sadrži znatno više simbolike, od puke policijske spremnosti da se u tehničkom smislu bude na usluzi građanima.
Požrtvovanost dvojice policajaca simbolično prikazuje koliko je svako, iako je tek na pragu univerzitetskih studija, važan za celu naciju, bez obzira na socijalni status njegove porodice. Policajci su doprineli da njihova država toga dana ne propusti nijednog brucoša, upravo da ne ostane bez potencijalno važnog aktera vlastitog napretka.
Lane oboren rekord po broju brucoša
Prema podacima Ministarstva obrazovanja Kine, u 2024. godini na gaokau je učestvovalo 13,42 miliona potencijalnih brucoša, čak 510.000 više u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj podatak možda još bolje prikazuje vitalnu važnost koju obrazovanju Peking pridaje u cilju vlastitog razvoja.
Ove godine, broj učesnika opšteg prijemnog ispita u Kini mogao bi da bude još veći.
Ne treba gajiti iluziju da Kina, u celini, ima savršen sistem filtracije najdarovitijih i najsposobnijih mladih ljudi, ali treba prihvatiti činjenicu da je ta zemlja, ma šta o njoj govorili zapadni mediji, verovatno najdalje otišla u pogledu primene meritokratskog principa, čiji je gaokao možda ključni element.
Harmonija pojedinca i nacije
Uspeh na gaokau znači više od samog upisa na fakultet. Ovaj ispit je, ujedno, simbol porodičnog ponosa, potvrda i svrha godina i godina odricanja, učenja i čak žrtvovanja mladih ljudi radi obrazovanja, što je u našoj svakodnevici, nažalost, potisnut ili čak ismevan ideal.
Gaokao je poštena i često jedina šansa za mlade iz siromašnih porodica da se izmigolje iz teške socijalne situacije, ali je, istovremeno, takođe poštena i jedina mogućnost da država ne propusti potencijal svakog pojedinca, na opštu korist.
Može se, stoga, konstatovati da je gaokao, u neku ruku, jedan od kineskih izraza harmonije između pojedinca i nacije, a svakako treba znati da kineska civilizacija, a sa njom i kineska kultura, počiva pored ostalog i na principu harmonije.
Psihološki pritisak i kako se sa njim izboriti
Kineski roditelji danas ulažu znatne svote novca u privatne časove i vannastavne aktivnosti. U nekim slučajevima, čitava porodica, ukoliko je u mogućnosti, seli bliže boljim univerzitetima.
Istovremeno, psihološki pritisak konkurencije na učenike je ogroman. Neka od istraživanja pokazala su da preko 70 odsto budućih kineskih brucoša preživljava ozbiljan stres tokom priprema za gaokao, jer se ovaj ispit smatra „jednom šansom u životu“, budući da direktno utiče na buduću obrazovnu i profesionalnu karijeru.
Požrtvovanost dvojice policajaca simbolično prikazuje koliko je svako, iako je tek na pragu univerzitetskih studija, važan za celu naciju, bez obzira na socijalni status njegove porodice. Policajci su doprineli da njihova država toga dana ne propusti nijednog brucoša, upravo da ne ostane bez potencijalno važnog aktera vlastitog napretka.
Lane oboren rekord po broju brucoša
Prema podacima Ministarstva obrazovanja Kine, u 2024. godini na gaokau je učestvovalo 13,42 miliona potencijalnih brucoša, čak 510.000 više u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj podatak možda još bolje prikazuje vitalnu važnost koju obrazovanju Peking pridaje u cilju vlastitog razvoja.
Ove godine, broj učesnika opšteg prijemnog ispita u Kini mogao bi da bude još veći.
Ne treba gajiti iluziju da Kina, u celini, ima savršen sistem filtracije najdarovitijih i najsposobnijih mladih ljudi, ali treba prihvatiti činjenicu da je ta zemlja, ma šta o njoj govorili zapadni mediji, verovatno najdalje otišla u pogledu primene meritokratskog principa, čiji je gaokao možda ključni element.
Harmonija pojedinca i nacije
Uspeh na gaokau znači više od samog upisa na fakultet. Ovaj ispit je, ujedno, simbol porodičnog ponosa, potvrda i svrha godina i godina odricanja, učenja i čak žrtvovanja mladih ljudi radi obrazovanja, što je u našoj svakodnevici, nažalost, potisnut ili čak ismevan ideal.
Gaokao je poštena i često jedina šansa za mlade iz siromašnih porodica da se izmigolje iz teške socijalne situacije, ali je, istovremeno, takođe poštena i jedina mogućnost da država ne propusti potencijal svakog pojedinca, na opštu korist.
Može se, stoga, konstatovati da je gaokao, u neku ruku, jedan od kineskih izraza harmonije između pojedinca i nacije, a svakako treba znati da kineska civilizacija, a sa njom i kineska kultura, počiva pored ostalog i na principu harmonije.
Psihološki pritisak i kako se sa njim izboriti
Kineski roditelji danas ulažu znatne svote novca u privatne časove i vannastavne aktivnosti. U nekim slučajevima, čitava porodica, ukoliko je u mogućnosti, seli bliže boljim univerzitetima.
Istovremeno, psihološki pritisak konkurencije na učenike je ogroman. Neka od istraživanja pokazala su da preko 70 odsto budućih kineskih brucoša preživljava ozbiljan stres tokom priprema za gaokao, jer se ovaj ispit smatra „jednom šansom u životu“, budući da direktno utiče na buduću obrazovnu i profesionalnu karijeru.
Poznat je i primer majke jednog od učenika, koja je, devet godina pre ispita svog sina, kupila mali stan u blizini jedne od najboljih univerziteta, verujući da će samo okruženje uticati na njegovu motivaciju. Porodica se zaista preselila, a dečak je, na kraju, zaista i upisao prestižni Cinghua univerzitet.
Na ispit i iz bolnice
U Kini se rado prepričava i slučaj učenice iz pokrajine Henan, koja je pre desetak godina stradala u saobraćajnoj nesreći, nedelju dana pre ispita, povredivši kičmu, ali nije odustala od ispita. Uz dozvolu prosvetnih vlasti, roditelji i medicinsko osoblje su je na nosilima uneli u prostoriju za ispit. Položila je gaokao sa odličnim rezultatom, kao i učenik iz Šandunga koji je, svojevremeno, gaokao polagao u bolnici, priključen na infuziju.
Zabeležen je čak i slučaj učenika iz provincije Guejdžou, koji nije imao električno osvetljenje u kući, pa je svake večeri učio ispod javne rasvete, na ulici. Na kraju je položio gaokao sa visokim rezultatom i dobio stipendiju za studije.
Srbija da razmisli…
Od Srbije niko ne očekuje da oponaša kineske primere i prakse, ali svako razuman ovde bi trebalo da zahteva da Srbija promeni vlastiti odnos prema vlastitom obrazovanju, upravo da promeni odnos sama prema sebi. Umesto da je pokreće, obrazovni sistem je, urušavajući sebe, počeo da urušava samu Srbiju.
Zamislite da ovde neko izađe i saopšti da istinski obrazovana ličnost ne može da ne poznaje srpsku epiku, a kamoli da ne može da ne poznaje najznačajnije delove pisane nacionalne književnost ili sam pravopis, što nažalost nije redak slučaj.
Tu dolazimo do razlike između formalnog školovanja kao često plaćene ulaznice u svet lukrativnog privatnog posla zvanog svet srpske (dnevne) politike, i posedovanja stvarnog obrazovanja. Da bismo stigli do srpske meritokratije, obrazovni sistem najpre treba da se vrati u orbitu opšteg, dakle nacionalnog interesa. U tom smislu, gaokao i važnost koju Kina pridaje stvarnom znanju unutar svog državnog sistema postaje dragocena lekcija koju vredi za početak makar saslušati, a potom i savladati.
Izvor: RT Balkan
