Priredio: A.Ž.
Nedavni slučajevi razmatrani pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih država, privukli su i kratku analizu u Jutarnjem raportu Njujork tajmsa od 1.maja 2025. Dopisnik iz Vrhovnog suda i analitičarka za obrazovanje tog lista, naveli su najnovije podatke o širenju vjerskih sloboda u školama u SAD.
Samo u posljednjih mjesec dana, Vrhovni sud SAD saslušao je tri važna slučaja vezana za religiju, što je kulminiralo jučerašnjom raspravom o katoličkoj čarter školi u Oklahomi. Sudeći po pitanjima sudija, strana koja je insistirala na vjerskim slobodama izgledalo je da će vjerovatno pobjediti u sva tri slučaja.
To bi produžilo izvanredan niz pobjeda za religiju na Vrhovnom sudu.
Od 2012. godine, proreligijska strana je dobila sve osim jednog od 16 slučajeva vezanih za Prvi amandman o odnosu vlade prema vjeri. (Izuzetak: Sud je odbio žalbu na zabranu putovanja iz nekoliko pretežno muslimanskih zemalja koju je sprovela prva Trampova administracija.)
Sud je bio posebno aktivan u slučajevima koji se tiču vjerskog obrazovanja. Rekao je da ako vlada pomaže privatnim školama, ne može isključiti vjerske. Izuzeo je vjerske škole od Zakona o borbi protiv diskriminacije. U jednom tekućem slučaju, sudije su izgledale spremne da dozvole roditeljima sa vjerskim prigovorima da ispišu svoju djecu tokom diskusija o gej i transrodnim temama. Juče je izgledalo vjerovatno da će dozvoliti katoličkoj organizaciji da osnuje čarter školu u Oklahomi – što bi je učinilo prvom vjerskom školom koja je dobila državna sredstva za čarter školu.
Studija o presudama u vjerskim sporovima, od kada se predsednik Vrhovnog suda Džon Roberts pridružio sudu 2005. godine, otkrila je da je Robertsov sud presudio u korist vjerujućih ljudi i grupa u preko 83% slučajeva, u poređenju sa oko 50% slučajeva za druge sudove od 1953. godine. „U većini ovih slučajeva, pobjednička religija bila je neka od glavnih hrišćanskih organizacija, dok su u prošlosti proreligijski ishodi češće favorizovali manjinske ili marginalne vjerske organizacije“, napisali su autori studije – Li Epštajn sa Univerziteta Vašington u Sent Luisu i Erik Pozner sa Univerziteta u Čikagu.
Ako sud presudi u korist vjerskih sloboda u sva tri tekuća slučaja, ta brojka će porasti na 88%.
Duhovno veče u Trebinju: Otac Gojko Perović o potrebi čovjeka za Bogom
Pokret
Bez obzira na to šta sudije odluče o jučerašnjem slučaju Oklahoma, državni novac već pomaže da vjera procvjeta u američkom obrazovanju.
Glavno sredstvo su školski vaučeri, koji su se proširili u državama koje predvode republikanci.
Vaučeri vam omogućavaju da koristite novac poreskih obveznika – sredstva koja bi vlada potrošila na javnu školu – da biste platili privatnu školu vašeg djeteta (ili pribor za kućnu nastavu). Više od polovine država ima takve programe, a više od milion učenika ih koristi, što je dvostruko više nego 2019. godine.
Vrhovni sud je odobrio vaučere za vjerske škole u slučaju iz 2002. godine, ali je njihova upotreba porasla nakon pandemije, jer ih je sve više država široko prihvatilo. U državama poput Floride, gde su se vaučeri proširili i sada su dostupni svim učenicima, neke vjerske škole sada dobijaju skoro sva svoja sredstva od državnog novca, rekao je Dag Tatil, koji pomaže u upravljanju programom Floride.
Države traže i druge načine da prošire religiju u javnim školama. Oklahoma želi da stavi Biblije u svoje učionice. Lujizijana je u pravnoj bici da u svaku učionicu uvede Deset zapovijesti. Teksas razmatra sličan potez.
Državni zakonodavci koji se zalažu za proširenje religije u javnim školama ponekad navode presude Vrhovnog suda, kao što je odluka iz 2022. godine kojom se staje na stranu fudbalskog trenera koji se molio na liniji od 50 jardi poslije utakmica. „U našem Ustavu ne postoji tako nešto kao ‘odvajanje crkve od države’, a nedavne odluke Vrhovnog suda potvrdile su to“, rekao je jedan zakonodavac u Teksasu, koji je podneo zakon kojim se predlaže molitva u školama.
Izvor: The New York Times
