Piše: Sanja Tomović
Svoje iskustvo podijelio je za Portal RTCG, otkrivajući kako izgleda rad u jednoj od najljepših i najdivljijih oaza Crne Gore.
Njegov radni dan započinje jutarnjim zadacima koje mu dodjeljuje služba zaštite. Svakodnevno obilazi teren, gdje se suočava s raznim izazovima od kontrole nelegalnih aktivnosti poput krivolova, bespravne sječe šuma i divlje gradnje do praćenja kretanja divljih životinja pomoću foto – zamki koje nadzornici nasumično postavljaju.
„Svaki dan donosi nešto novo. Na terenu smo svih 365 dana u godini. Snijeg, kiša, vjetar ništa nas ne sprečava da štitimo ovaj jedinstveni ekosistem. Ponekad smo i u ulozi spasilaca, kada turisti zalutaju jer ne prate uputstva i savjete. Potraga za izgubljenim posjetiocima može trajati do ranih jutarnjih sati“, objašnjava Baltić.
Povećanje broja turista poslednjih godina donijelo je veću odgovornost. Biogradska gora je dom za oko 2000 biljnih vrsta, među kojima su rijetke endemske vrste poput munike, molike, Vasilijanijevog javora, Pančićevog karanfila i albanskog ljiljana.
U njenim šumama obitavaju gotovo sve vrste životinja sjeverne Crne Gore, osim risa, ali postoji nada da će se i on nastaniti u ovom području.
„Posebno sam ponosan na činjenicu da imamo veliku populaciju jelenske divljači, koja je u park unesena pedesetih godina prošlog vijeka. Takođe, u Biogradskoj gori evidentirano je oko 80 vrsta leptira, veliki broj slijepih miševa, te jedina poznata kolonija malog potovnjaka u Crnoj Gori“, kaže Baltić.
Među mnogim nezaboravnim trenucima koje je doživio, posebno izdvaja jedan.
„Jedan od najuzbudljivijih trenutaka u mom poslu do sada bio je kada sam proveo pet sati prateći i snimajući jelene i njihovo ponašanje, a onda prisustvovao borbi dvojice mužjaka za teritoriju i harem. Iako je sukob trajao samo minut, bio je to nevjerovatno intenzivan prizor pravi prikaz surove, ali veličanstvene prirode,“ zaključuje naš sugovornik.
Biogradska gora nije samo simbol divlje ljepote Crne Gore, već i podsjetnik koliko je važno sačuvati prirodu za buduće generacije.
Ljudi poput Mića Baltića stoje na prvoj liniji te borbe, svakodnevno čuvajući srce jedne od poslednjih evropskih prašuma.
Izvor: RTCG
