Creda, 1 apr 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Naučno istraživanje: Kako je crnogorsko primorje obnovilo svoje nasljeđe nakon razornog zemljotresa 1979. godine

Žurnal
Published: 15. februar, 2025.
Share
Foto: UCG
SHARE

Kada zemljotres ugrozi ljudske živote, prioritet je njihova zaštita, ali šta se dešava s kulturnim nasljeđem koje svjedoči o identitetu i istoriji jednog društva? Ova dilema našla se u centru pažnje istraživanja naučnika Univerziteta Crne Gore Gordane Rovčanin Premović, sa Arhitektonskog fakulteta i Miroslava Doderovića, sa Filozofskog fakulteta. Rad na temu „Obnova i revitalizacija spomenika kulture na Crnogorskom primorju oštećenih u zemljotresu 1979. godine“, objavljen je u časopisu koji se zove „Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam“.

Zemljotres koji je 15. aprila 1979. godine pogodio crnogorsko primorje nije bio samo prirodna katastrofa – bio je to događaj koji je iz temelja uzdrmao istorijske gradove poput Kotora, Budve, Bara i Ulcinja. Više od 1.369 kulturnih spomenika oštećeno je ili uništeno, dok je 80.000 ljudi ostalo bez doma.

Autori u svom radu istražuju ne samo štetu i posljedice zemljotresa već i korake preduzete kako bi se spomenici kulture spasili, obnovili i prilagodili novom vremenu. Detaljno su opisani procesi sanacije, hitne intervencije i revitalizacije, uključujući primjere poput Kotora, koji je ubrzo upisan na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine.

Naučno istraživanje: Ostaci otomanske arhitekture u Nikšiću

Istraživanje ne nudi samo pogled u prošlost već i univerzalne lekcije o tome kako se nasljeđe može zaštititi čak i u najtežim okolnostima.

Detalji o zemljotresu iz 1979 godine

Zemljotres koji je 1979. godine pogodio primorje Crne Gore i okolinu predstavlja jednu od najvećih prirodnih katastrofa ovog tipa u savremenoj evropskoj istoriji. Bio je to niz potresa s epicentrom u priobalnom području crnogorskog primorja. Ciklus potresa započeo je udarom 9. aprila 1979. godine i trajao je gotovo dvije godine. Najveća razaranja prouzrokovao je zemljotres 15. aprila 1979. godine, koji se dogodio u 6 sati, 19 minuta i 37 sekundi. Intenzitet potresa u epicentralnoj zoni iznosio je IX stepeni MCS skale, odnosno 7,0 stepeni Richterove skale, sa dubinom ognjišta na 17 kilometara.

Epicentralno područje nalazilo se u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od obale oko 15 kilometara i na dubini od približno 30 kilometara. Područje zahvaćeno maksimalnim intenzitetom prostiralo se na dužini od 80 kilometara, dok je širina iznosila 10-15 kilometara. U ovom zemljotresu 101 osoba izgubila je život, dok je 1.700 ljudi bilo povrijeđeno. Stradalo je ukupno 250 naseljenih mjesta.

Zemljotres je pogodio cijelu Crnu Goru, a najveću štetu pretrpjeli su gradovi Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor i Herceg Novi. Ukupno je uništeno ili oštećeno 74.149 stanova, od čega je 13.179 stanova potpuno srušeno ili postalo neupotrebljivo. Oko 80.000 stanovnika ostalo je bez mjesta stanovanja i zahtijevalo je hitan privremeni smještaj.

Ova katastrofa nije zaobišla ni kulturnu baštinu Crne Gore – stradale su zidine starih gradova, kule i tvrđave, gradske palate, ali i brojne moderne stambene zgrade, iako su bile građene prema novijim standardima.

Spomenici kulture oštećeni u zemljotresu

Broj ukupno oštećenih nepokretnih spomenika kulture bio je značajan i iznosio je 1.369. Ukupna šteta u odnosu na ostale dijelove Crne Gore iznosila je 83%. Od ukupnog broja, 443 spomenika (32,36%) su oštećena, 482 (35,21%) teško oštećena, a 444 (32,43%) potpuno uništena. Najviše oštećenih spomenika bilo je stambenih objekata (802 ili 58,58%) i sakralnih objekata (413 ili 30,17%). Najviše kulturno-istorijskih spomenika stradalo je na teritoriji opštine Kotor.

Naučno istraživanje: Ostaci otomanske arhitekture u Nikšiću

Ukupna šteta procijenjena je na oko 4,5 milijarde američkih dolara, što je činilo oko četiri godišnja bruto nacionalna dohotka Crne Gore za 1979. godinu, odnosno približno 10% ukupnog bruto nacionalnog dohotka tadašnje SFR Jugoslavije. Kotor je pretrpio značajna oštećenja sa ukupno 593 oštećena spomenika, od čega je 69 potpuno uništeno. Najviše su stradali stambeni (65,77%) i sakralni objekti (23,87%). U Budvi je uništeno 125 spomenika (28,15%), u Baru 103 (23,20%), dok je Tivtu, sa najmanjim brojem spomenika, oštećeno 37 objekata (2,70%).

Tri najvažnije urbane cjeline – Ulcinj, Budva i Kotor – pretrpjele su teška razaranja, uključujući uništenje arhitektonskih znamenitosti poput Kule Balšića i citadele u Starom Baru. Stari grad Budva bio je najteže pogođen, sa uništenjem gotovo cjelokupnog graditeljskog fonda. U Kotoru su oštećenja bila manje vidljiva, ali su značajni objekti poput Kneževe palate i gradske opštine pretrpjeli ozbiljne štete.

Osim štete na poznatim spomenicima, značajno su stradale i crkve, uključujući one u istorijskim jezgrima poput crkava Sv. Antuna, Sv. Spasa i Sv. Đorđa. Velika oštećenja pretrpjeli su i izdvojeni manastirski kompleksi poput Gradišta u Buljarici kod Petrovca, Praskavice iznad Svetog Stefana, Podlastve kod Lastve Grbaljske i Savine. Restauracija nekih od njih bila je završena neposredno prije zemljotresa.

Neočekivana arehološka otkrića

Zemljotres iz 1979. godine doveo je i do neočekivanih arheoloških otkrića, otkrivajući slojeve gradnje i detalje koji su ranije bili nepoznati. U Kotoru su, prema izvještajima, „pronađeni elementi romaničko-gotičke faze gradnje, koja je bila prekrivena kasnijim dogradnjama.“ Budva je otkrila bogatu prošlost, gdje su „otkriveni ostaci antičkih javnih objekata, dijelova ulica, detalji i fragmenti, koji su pokazali da se antička Budva nalazila ispod temelja srednjovjekovnog grada.“

Slično tome, u Starom Baru pronađeni su „ostaci nepoznatih sakralnih objekata i slojevi gradnje koji svjedoče o kontinuitetu urbanog razvoja od 9. do 19. vijeka.“ U Ulcinju su istraživanja otkrila slojeve gradnje „koji pripadaju kasnom srednjem vijeku, odnosno vremenu vladavine Osmanlija.“

Ova otkrića značajno su obogatila istorijska saznanja o kulturnom nasljeđu crnogorskog primorja.

Hitne intervencije na spomenicima kulture

Nakon razornog zemljotresa iz 1979. godine, hitne intervencije su bile neophodne za očuvanje teško oštećenih spomenika kulture. Prioritet su imali objekti u starim gradskim jezgrima poput Kotora, Budve i Ulcinja, gdje su preduzimane mjere poput podupiranja zidova, rušenja nestabilnih dijelova i djelimičnog prekrivanja krovova. U Budvi su sanirane kule gradskih bedema, crkve Sv. Ivana i Sv. Trojice, dok su u Kotoru spašeni arhitektonski fragmenti i poduprti bočni zidovi. U Ulcinju su intervencije bile sporije zbog nepristupačnosti terena.

Senatori UCG jednoglasno podržali Program razvoja Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimira Božovića

Posebne mjere sprovedene su na manastirskim kompleksima i crkvama, poput Praskavice kod Budve i crkve Sv. Eustahija u Dobroti, gdje su postavljene improvizovane nadstrešnice radi zaštite enterijera. Takođe, kulturne institucije poput muzeja, galerija i arhiva bile su prioritetno zaštićene kako bi se osigurala njihova funkcija. Aktivnosti su obuhvatale fotogrametrijska i geodetska snimanja, kao i stilsko-hronološke analize. U Budvi su proučavani bedemi ispod mora, dok su u Kotoru izrađeni detaljni arhitektonski pregledi i sanacijski projekti. Posebne mjere uključivale su sintetizovane prikaze štete sa grafičkim prilozima, analizama upotrebljivosti objekata i predlozima za zaštitu i obnovu.

Hitne mjere uključivale su podupiranje zidova, sanaciju temelja, uklanjanje labilnih dijelova i privremeno prekrivanje krovišta, s ciljem sprječavanja daljeg propadanja. Revitalizacija je obuhvatala vraćanje funkcionalnosti spomenicima, s naglaskom na turističke, kulturne i društvene namjene, uz očuvanje njihovog arhitektonskog identiteta.

Iskustva stečena kroz ovaj proces omogućila su razvoj metoda procjene seizmičke osjetljivosti spomenika i unapređenje tehnika obnove. Kotor je 1979. godine upisan na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine, potvrđujući značaj ovih napora u zaštiti kulturnog nasljeđa.

Izvor: UCG

TAGGED:ZemljotresIstraživanjeUCGCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Stiven Brajen: Tramp i Putin blizu istorijskog dogovora
Next Article Vuk čuva ovce, a DPS građanski karakter države

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Održana promocija najnovijeg prevoda Svetog pisma Starog zavjeta prof. dr Dragana Milina (VIDEO)

U crkvi Svetog Nikole u Starom gradu, u organizaciji Srpskog pjevačkog društva (SPD) “Jedinstvo” (1839)…

By Žurnal

Vuk Bačanović: Ako su dželati krstonosni mučenici — šta smo onda mi?

Piše: Vuk Bačanović Jedna od epizoda iz vojničke karijere Pavla Đurišića vrlo se rijetko, ili…

By Žurnal

Pogled Iskosa, Mićin vek

 Ove godine je jubilej sto godina od rođenja slikara, pisca, filmskog i pozorišnog režisera, scenografa,…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Marinko M. Vučinić: Sramotni muk Beograda pred golgotom srpskog naroda na Kosovu i Metohiji

By Žurnal
Drugi pišu

Vaša borba je i naša

By Žurnal
Drugi pišu

Pokret za odbranu Kosova i Metohije: Borba za Jadar, Mačvu i Rađevinu deo je borbe za Kosovo i Metohiju

By Žurnal
Drugi pišu

Anto Nobilo: Odgovor Ivi Komšiću – zašto branim Milorada Dodika

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?