Nedelja, 3 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
ŽURNALIZAMNaslovna 5

Zašto se „evropejska” Crna Gora brani od vjeronauke?

Žurnal
Published: 20. septembar, 2021.
Share
SHARE

Ovih dana predstavnici bivše vlasti (DPS, SDP i  „nezavisni” intelektualci) udruženi sa pametarima iz URA-e, pokazuju i dokazuju svoje evropejstvo tako što se zalažu da se vjeronauka NIPOŠTO ne uvodi u crnogorske škole. U njihovoj dikciji i glasovnoj modulaciji jasno se učitava ubjeđenje da je Crna Gora nastradala i da će biti vraćena u srednji vijek, ako neko i pomisli da ovakav predmet uvede (vrati) u škole Crne Gore. Vjeronauka u našim učionicama to bi bio dokaz da je  „klerikalna Vlada” uspjela u svom tajnom naumu da nas unazadi i da Crkvi preda upravljanje državom. Pa da vidimo, na osnovu čega se vjeronauka suprotstavlja Evropi, u glavama naših  „evropejaca”?

Gotovo sve evropske države imaju vjersku nastavu u javnim školama. Izuzetak su Slovenija, Albanija, Crna Gora i Francuska, koja je napravila otklon još od revolucije 1789, ali i ona preko široke mreže rimokatoličkih škola i fakultativne nastave u pojedinim regionima daje mogućnost da se učenici vjerski obrazuju u svojoj religiji. Najprostija analiza pokazuje da u Evropi postoji nekoliko modela organizacije te nastave: kao konfesionalni predmet obavezan za sve učenike, konfesionalni izborni sa alternativom etike ili nekog drugog humanističkog predmeta, ili kao nekonfesionalni predmet opšteobrazovnog religijskog sadržaja.

Kelnska Katedrala, (Foto: Vikipedija)

Model obavezne konfesionalne vjerske nastave znači da predmet organizuje i sprovodi crkva ili vjerska zajednica, da je ona deo javnih škola i da je obavezna za sve đake. Tako je u Austriji ona obavezan predmet, a crkve i vjerske zajednice su odgovorne za organizaciju i sprovođenje časova i pripremu plana i programa dok nadzor sprovodi država. U Njemačkoj je obavezna, a izučava se rimokatolička i protestantska religija. U određenim pokrajinama postoji opcioni predmet, dok je u Berlinu, Bremenu i Hamburgu uvedena nekonfesionalna vjerska nastava, što znači da se izučava religija kao predmet opšteobrazovnog tipa, a za njegovu organizaciju nijesu nadležne crkve i vjerske zajednice. Zbog velikog broja migranata, Njemačka uvodi i islamsku vjeronauku u obrazovni sistem.

Vjerska nastava je obavezna i u Sjevernoj Irskoj, na Kipru i u Grčkoj, gdje crkva ima važnu ulogu u društvenim i ekonomskim aktivnostima. U Belgiji više od polovine ukupnog broja učenika ide u škole čiji je osnivač Rimokatolička crkva koje imaju konfesionalnu vjersku nastavu. U ostalim javnim školama ona je obavezan predmet, za koji može postojati alternativa u vidu nastave etike. Španija takođe ima konfesionalni model. Do Ustava 1978. predmet je bio obavezan za sve učenike, a sada je izborni. Izuzetak od obaveznog izučavanja veronauke je Italija.

Nekonfesionalni tip vjerske nastave prisutan je u Finskoj, koja ima hrišćansku, većinom luteransku versku nastavu. Postoji i alternativni predmet etika, ali ga pohađa mali broj učenika. Švedska ima verski neutralan, nekonfesionalan predmet, koji je obavezan za sve učenike u državnim školama. U Holandiji se, takođe, u javnim školama sprovodi nekonfesionalna verska nastava. Međutim, samo 25 odsto škola u toj državi su javne. Školstvo je decentralizovano i privatizovano, pa privatne, među kojima i crkvene škole, mogu da sprovode konfesionalnu nastavu religije.

Evangelistička crkva u Finskoj, (Foto: Vikipedija)

Engleska po svom specifičnom ustavno-pravnom i političkom sistemu, ima i posebno regulisanu vjersku nastavu. Ona je u javnim školama nekonfesionalnog tipa, ali engleska Crkva i druge hrišćanske zajednice mogu da utiču na njen sadržaj. Komiteti, u kojima su predstavnici Crkve Engleske, drugih hrišćanskih zajednica, udruženja nastavnika i lokalne obrazovne vlasti, daju saglasnost na program. Predmet je opštehrišćanskog karaktera i sadrži učenja svih hrišćanskih crkava prisutnih u toj zemlji.

Postkomunističke zemlje Evrope, većinom su razvile konfesionalni model izbornog tipa. Sve su, za razliku od zapadnoevropskih zemalja, poslije Drugog svjetskog rata imale prekid u izučavanju veronauke u državnim školama. Sa prekidom socijalističke ustavnosti, sa završenom denacionalizacijom, prihvata se i značaj uloge crkve u društvu, pa se ovaj predmet uvodi u škole. Poljska, Slovačka i Rumunija imaju konfesionalni tip predmeta. U Poljskoj je uveden 1999. a učenicima se kao alternativa nudi etika. U Letoniji i Litvaniji sprovodi se konfesionalna vjerska nastava, a alternativa je takođe etika.

Ruska Federacija je od 2000. eksperimentalno sprovodila vjersku nastavu i zavisila je od dobre volje vlasti pojedinih regiona. Od 2012. ona se zvanično sprovodi u svim školama Federacije. Predmet je izborni i zove se osnovi religiozne kulture i svjetske etike. Ima šest modula, a roditelji se opredeljuju za jedan. Pored osnova pravoslavne kulture, predmeti konfesionalnog tipa su i osnovi islamske, budističke i judaističke kulture. Dva predmeta su nekonfesionalnog karaktera – osnovi svjetske religiozne kulture i osnovi svjetske etike.

Izgleda, da smo i ovdje, po običaju, veći evropejci od samih Evropljana, ili što bi narod rekao –  „veći katolici od Španaca i Italijana”!

Milija Todorović

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Država i huligani: Od Željka do Veljka
Next Article VAR, ujedinjeni navijači i neki novi klinci

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Milo Lompar: Tri samoće

Sjaj vitraža – u septembru 2019. godine – na velikoj katedralnoj crkvi u Čikagu, protestantskoj…

By Žurnal

Lekić: Vlada treba da ima politički osnov iz 30. avgusta

Lekić je iznio mišljenje da je neophodno vratiti pravce političkog djelovanja i promjena u društvu…

By Žurnal

Širenje EU na Z. Balkan ne podržava javnost najmanje sedam država članica

Ursula fon der Lajen, šefica briselske birokratske mašinerije, reče tokom posljednjeg samita EU – Zapadni…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaSTAV

Hakeri

By Žurnal
MozaikNaslovna 6Politika

Šta Crnogorci u Lovćencu očekuju od novog crnogorskog predsednika

By Žurnal
MozaikNaslovna 2STAV

Vukićević: Zdravko i njegovi puleni prvi prekršili ”izbornu volju građana”, ne ostvarujući ništa za nas

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 2PolitikaSTAV

Ne želi da bude predsjednik svih građana i šlus

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?