Baviti se mesečnim podacima o robnoj razmeni SAD i Rusije je dosadno i frustrirajuće: Rusija prodaje SAD-u uranijum, ovi drugi to prerade u osiromašeni i šalju protiv Rusa kojima prodaju lekove, i još se Rusi svojom politikom hvale (link).

Ono šta je interesantno i podsticajno, to je ispratiti podatke o razmeni Kine sa Rusijom.
Izvoz Kine u Rusiju povećan je za 56% u devet meseci 2023, sa 52,2 milijarde u 2022. na 81,4 milijarde u 2023.
Izvoz u T3 2023. povećan je za 28,5%, sa 22,7 na 29,2 milijardi dolara. U tome je izvoz automobila povećan 19,3 puta, sa 182,2 miliona dolara u T3 2022. na 3.516 miliona dolara u T3 2023!
Rusi su povećali uvoz benzinaca (cylinder capacity > 1.500 cm³ but <= 3.000 cm³) sa 98 miliona dolara u T3 2022. na 1.738 miliona dolara u T3 2023, i Rusija učestvuje sa 40,7% u ukupnom uvozu ovih automobila iz Kine.
Uvoz benzinaca kapaciteta od 1.000 do 1.500 cm3 povećan je sa 50 na 1.414 miliona dolara i učestvovao je sa 28,3% u ukupnom izvozu iz Kine u T3 2023.
Uvoz traktora na dizel pogon povećan je sa 137 na 1.211 miliona dolara i dostigao je 64% ukupnog izvoza ovih proizvoda iz Kine.
Izvoz vozila za transport robe na dizel pogon težih od 20 tona povećan je za samo 40% a njihov udeo u ukupnom izvozu Kine iznosio je 40,7%.
Nove pneumatske gume nisu imale tako spektakularan rast izvoza u Rusiju („samo“ +43%) ali je njihov udeo u ukupnom izvozu Kine velikih 37,3%.
Izvoz pametnih telefona iz Kine u Rusiju smanjen je za 18,1%, sa 833 na 682 miliona dolara i udeo Rusije u ukupnom izvozu Kine kod ovih proizvoda je samo 2,14%.
Pošto je Kina postala vodeća industrijska sila, u njenom izvozu u Rusiju nema čega nema, od igle do lokomotive, pa ovde prilažemo samo 20 proizvoda sa najvećom vrednošću u T3 2023.
Ukupan izvoz Kine u Rusiju povećan je za 6.482 miliona dolara, u T3 2023. prema T3 2022, a zbirna vrednost 20 proizvoda u tabeli povećana je za 4.995 miliona dolara.
Udeo 20 proizvoda u ukupnom izvozu Kine u Rusiju iznosio je samo 31,5% pa se mnoga analitička iznenađenja kriju ispod 20. mesta po vrednosti izvoza.

Kina je, za devet meseci 2023, povećala uvoz iz Rusije za 5,1%, sa 84,3 na 95 milijardi dolara. U T3 2023. uvoz je povećan za samo 0,7%. Ova spora dinamika dolarskih vrednosti posledica je oštrog pada cena primarnih proizvoda, koje za posledicu imaju pad dolarskih vrednosti svetske trgovine u 2023. godini.
Od ukupne vrednosti, sirova nafta je učestvovala sa 47,4% u uvozu Kine u T3 2023, sa 15,3 od 32,4 milijardi dolara. Rusija je učestvovala sa 18,4% u ukupnom uvozu sirove nafte u Kinu u devet meseci 2023.
Osim ne-aglomerisanog gvožđa, bakra i soje, na dnu tabele, udeo Rusije u ukupnom uvozu Kine bio je dvocifren kod 17 od 20 prikazanih proizvoda.
Najveći udeo Rusije u ukupnom uvozu Kine bio je kod antracita (94,6%), sirovog aluminijuma (82,5%), drvne građe od jele (80,4%), drvne građe bora (75,6%) i paladijuma (75%).
Među prikazanih 20 proizvoda najveći relativan porast uvoza bio je kod platine (4,8 puta), lakih ulja (3,2 puta), sirovog aluminijuma (2,8 puta), ruda i koncentrata dragocenih metala (isključujući srebro – 2,7 puta) i srednje teških ulja (2,6 puta).

Izvor: Miroslav Zdravković/makroekonomija.org
