Petak, 7 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Prizren – grad sa deset zadužbina Nemanjića

Žurnal
Published: 19. decembar, 2022.
Share
Bogorodica Ljeviška, (Foto: Sputnjik)
SHARE

Srpsko srednjovekovno nasleđe u Metohiji i na Kosovu predstavlja integralni deo Evrope i sveta. Manastiri Gračanica, Pećka patrijaršija, Visoki Dečani i Crkva Bogorodice Ljeviške ogledalo su umetničkih dometa toga vremena u Evropi. Svedoče o trajanju Srba u tom delu Balkana, a danas i o njihovoj odlučnosti da opstanu.

Bogorodica Ljeviška, Prizren, (Foto: Kaleidoskop media)

U Eparhiji raško-prizrenskoj, koja se prvi put pominje u hrisovulji vizantijskog cara Vasilija Drugog 1019. godine evidentirano je oko dvesta spomenika kulture i više od hiljadu ostataka hrišćanskih znamenja. Sedište eparhije i danas je u Dušanovom – carskom Prizrenu, gradu sa deset nemanjićkih i drugih zadužbina. Lepotom arhitekture i živopisa zadivljuje crkva Bogorodice Ljeviške. Zadužbina kralja Milutina iz 14. veka, kao i Gračanica, Visoki Dečani i Pećka drevna lavra deo su istorije i kulture sveta.

„Mi smo ovde dostigli vrhove svoje civilizacije u jednom trenutku. Mi ovde imamo civilizaciju koja je po dubini naše vlasništvo. Dakle vlasništvo svakog od nas, jer su to za nas u nasleđe ostavili oni koji su ga gradili. Vrednost pripada čitavom čovečanstvu”, istakao je Živojin Rakočević, novinar i književnik.

„Naša je obaveza da učinimo sve kako bi ovi biseri zaista svetske arhitekture ostali pre svega dostupni našim građanima, koji dolaze na Kosovo i Metohiju da se upoznaju sa njihovom lepotom”, rekao je Zoran Garić, direktor Zavoda za baštinu u Leposaviću.

Ti spomenici srpske prošlosti nalaze se od 2006. u Uneskovom registru dobara u opasnosti. Posebno kada se zna da su na samom početku trećeg milenijuma uništavane viševekovne srpske svetinje i molitvena staništa, tapije i autentična svedočanstva o istorijskom postojanju i trajanju Srba na metohijsko-kosovskim prostorima.

Visoki Dečani, (Foto: Vikipedija)

„Naša država i crkva, naša struka uspela je da od zaborava otrgne ove spomenike kulture, tako što smo preduzeli niz konzervatorskih radova i uspeli smo da obnovimo veliki broj crkava, crkvenih kompleksa, manastira”, rekao je Zoran Garić, direktor Zavoda za baštinu u Leposaviću.

„Sve što je ovde napravljeno, napravljeno je zbog vaskrsenja i zbog obnove. Dečani su na vrhu piramide jedne drevne civilizacije. Oni počivaju na stotinama i stotinama drugih malih crkava i manastira, i oni u ovom trenutku počivaju na osamdeset hiljada života Srba koji žive južno od Ibra”, istakao je Živojin Rakočević.

Zvona srednjovekovnih i drugih svetinja Srba pravoslavaca svedoče o istrajnosti naroda koji će i ubuduće u Metohiji i na Kosovu slaviti život; podno Prokletija nadomak Dečana i Patrijaršije, Velike Hoče, Gračanice.

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Poljska traži ratnu odštetu od Njemačke
Next Article Sukob Bizmarkovih i Analene Berbok

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Mračni kolorit – „Nostalgija“

Film Andreja Tarkovskog „Nostalgija“ od samog početka bio je obavijen velom tajne. Niko nije mogao…

By Žurnal

Alhemičar iz fabrike siročadi: Čarls Simić

Kada nas je  23. januara 2023. napustio Čarls Simić, američko-srpski pesnik, esejista, prevodilac i univerzitetski…

By Žurnal

U februarskim smjenama samo Đukanović siguran

Godinu i po nakon pobjede opozicije u Crnoj Gori, kojom je smijenjena trodecenijska vlast Mila…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKultura

Bitef: Nekada bilo, sad se pripoveda

By Žurnal
Kultura

Vladika Nikolaj (Velimirović): Šekspir-Svečovek

By Žurnal
Kultura

Dragan Hamović: Bahmut

By Žurnal
KulturaNaslovna 5

Vladušić: Ljudi pristaju na to da budu bezlični i beznačajni

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?