Od kada je počela ekonomska kriza 2011. godine, radnici migranti su počeli da napuštaju Italiju da bi se vratili u svoju zemlju porijekla ili krenuli ka sjevernoj Evropi. Ovaj trend je pogoršala pandemija, sa veoma značajnim posljedicama u određenim sektorima – prenosi francuski Kurie Enternasional u svom pregledu štampe. Laura Della Vecchia iz dnevnika La Republika odmah je oglasila uzbunu.
Organizovati migrante prema zahtevima kompanija
„U našoj pokrajini, kompanije imaju sve više poteškoća da pronađu radnu snagu, brine se predsjednik sekcije Konfindustria (italijansko udruženje poslodavaca) u gradu Vićenci. Imigranti, koji su ovde boravili, odlaze. Migracione tokove moramo držati pod kontrolom, istina, ali ih treba organizovati prema zahtjevima kompanija.“
„Ovo je ideja koju dijele i mnogi drugi poslodavci širom Italije, jer fenomen koji opisuje Laura de la Veća utiče na cijelu zemlju. Mnogi imigranti napuštaju Italiju, a ovaj trend nije nov“, kaže za rimski dnevnik istraživač Enriko Di Paskuale.
„Od krize 2011. imigranti su počeli da odlaze, a fenomen se povećao sa pandemijom. Oni koji su imali nesiguran posao i ostali su nezaposleni – radije su se vratili kući, ili su se preselili u zemlje bliže sa lingvističke tačke gledišta, kao što su Francuska za Sjevernoafrikance ili Ujedinjeno Kraljevstvo za Azijate. To su zemlje koje često nude više profesionalnih mogućnosti.“
Poljoprivreda, građevinarstvo i turizam – bez dovoljno radnika
Iako ne postoje precizni statistički podaci o ovim kretanjima imigranata unutar EU, progresivni mediji iznose druge brojke koje se tiču sveta rada u Italiji.
„U 2019. godini 10,3% zaposlenih u Italiji bili su imigranti, danas smo na 10%“, prenosi La Republika. Prema pisanju dnevnika, ova mala razlika može se pokazati odlučujućom „u određenim sektorima, kao što su poljoprivreda, građevinarstvo ili turizam, gdje je doprinos radnika imigranata fundamentalan“.
„Ove godine našem sektoru bi bilo potrebno najmanje 100.000 stranih radnika, kaže Romano Magrini, član italijanskog udruženja poljoprivrednika Koldireti. „Uspjeli smo da dobijemo samo 10 do 15.000 njih – i to prekasno. Sezona berbe voća je već počela.”
Sa 18 odsto radnika iz inostranstva, poljoprivreda je sektor koji najviše zavisi od ove radne snage, ali sa 15,5 odsto i 15,3 odsto prate ga građevinarstvo i hotelijerstvo – restoraterstvo. Ovaj posljednji sektor žali zbog toga što je „izgubio 243.000 radnika porijeklom iz zemalja izvan EU“, procenjuje Lučano Sbraga, zamjenik direktora federacije koja okuplja hotelijere i ugostitelje širom Alpa.
„Da li je moguće natjerati izbjeglice da rade?“
Problem je zajednički za različite sektore, do te mere da se La Republika pita: „Suočeni sa ovim nedostatkom radne snage, da li je moguće natjerati izbjeglice da rade?“
Pitanje je složeno ali, pritisnuto potrebama, Ance (udruženje građevinara) je preuzelo vođstvo i „sklopilo sporazum sa Ministarstvom rada da obuči i integriše 3.000 ´ugroženih migranata´. Udruženje je čak počelo da bira radnike u njihovoj zemlji porijekla kako bi ih dovelo u Italiju uz ugovor i zagarantovan boravak.”
U isto vrijeme nova vlada i dalje blokira tri broda nevladinih organizacija koji su spasavali migrante na moru kod obale Sicilije.
Izvor: balkanmagazin
