Petak, 20 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
KulturaMozaik

Osamdeset ljeta „Majke Stojanke“

Žurnal
Published: 28. septembar, 2022.
Share
Foto DŽ. Nesteruk, zahvaljujući ljubaznosti umetnice i galerije "Pejs"
SHARE
Čuje se neka „uka“, „jedna uka velika…/ s daleke strane otkud sunce izlazi“, kao odjek koraka silne vojske osvetnika.
Foto DŽ. Nesteruk, zahvaljujući ljubaznosti umetnice i galerije „Pejs“

Ta „uka“ uči i danas kao što je učala juče, i pre osam desetleća u ušima pesnika Skendera Kulenovića, da bi se jednog avgustovskog dana na kozarskom visu Paležu slila u jauk iz nedara njegove tragične heroine Stojanke majke Knežopoljke. To učanje u grudima, glavama i snovima srditih, namrđenih, mlađanih Stojankinih sinova simboličan je odziv „pramajke“ Rusije, koji Srbi vekovima osluškuju. Sinovi „pomajke“ Kozare su znali da „moskovski Jerusolem“ nije samo mitski istočnik naše vere, nade i snage nego i veliki zaštitnik u najtežim istorijskim iskušenjima. Kad je bilo biti ili ne biti. Kako nekad, tako i danas, u Beogradu i u Prijedoru.

Znao je to i Kulenović kad, „preuzimajući veliku pesničku obavezu i još veću nacionalnu odgovornost“ (Raičković), odsjajem sa tog moskovskog ognjišta pokušava da osvetli tamni prizor krajiškog stratišta, da razmakne „rosu očinju“ i razmagli vidike stradalnika. Njegova poema, kao neka vrsta „primenjene“ pesme, prilagođena je zahtevima jednog društveno-istorijskog trenutka i jedne ideološke doktrine, ali to prilagođavanje ne zastire duboka lična i kolektivna osećanja izražena lirskim perom i visoko stilizovanim pesničkim jezikom. Ne znam nijednu srodnu patriotsku pesmu u kojoj je uspešnije sljubljena poruka i estetika. Stvarnost i njena umetnička slika.

Znao je Skender da pesnik može misliti i osećati šta god hoće, ali da bi to izrazio mora pronaći reči koje će to, osećanje, slutnju ili maglu iz glave, transponovati u poseban pesnički jezik. I on ih je istrajno tražio celog stvaralačkog veka. Moglo bi se reći da u našoj novijoj poeziji nema pesnika koji je, na tragu Sime Sarajlije, Kodera ili Laze Kostića, oživeo više zabačenih ili iskovao više novih reči, i na osoben ih način uzglobio i uglazbio u svoje poeme i sonete. Na tim iščašenjima, čak i najobičnijih reči i govornih fraza, kao posebnoj vrsti „oneobičavanja“, Kulenović dosledno insistira u celom pesničkom delu, od đačkih „Ocvalih primula“ do poznih „Soneta“. Taj neobični pesnički jezik, rekao bih, najvidljivija je poetička oznaka po kojoj se Skender izdvaja u našoj poeziji.

Vešto preplitanje epskog i lirskog kazivanja, napose u ratnim pesmama, omogućilo je pesniku da se nasloni na našu usmenu književnu baštinu, na mitsko i folklorno nasleđe, na krajiški etos, što je podosta doprinelo da njegovi stihovi neposrednije i dublje dodirnu dušu srpskog naroda u ratnom vrtlogu. U sudbinskom prepoznavanju pesme i njenih primalaca, književnih junaka i stvarnih protagonista velike istorijske drame, zatajena je i čar „Stojanke majke Knežopoljke“.

Njena kompozicija, kao što je već primećeno, nalikuje simfoniji u kojoj se slivaju i prelivaju zvučni talasi, od tmurnog i tromog zvuka tužbalice, preko himničkih eksklamicija, do ponornog krika kletve koja traži osvetu. Stihovi, strofe, rime, refreni, oslobođeni su uobičajenih formalnih stega i utegnuti u poseban poetski i ritmički sklad usklađen sa osećanjima i „pulsom“ naroda.

U ovom prigodnom zapisu osvrnuo sam se uglavnom na „Stojanku majku Knežopoljku“, prevashodno zato što je ona, na neki način, mimo bilo kakve kritičke procene, osenčila celo Kulenovićenovo delo. I u mojoj glavi se njeno ime nastanilo pre imena pesnikova.

Majku Stojanku je iznedrila buna i apokaliptično stradanje srpskog naroda. Velika tragedija je pobudila pesnika da – za dan i noć – iznedri jednu od najsnažnijih i najuzbudljivijih patriotskih pesama, jedinstven nacionalni spev čiji je junak Srpska Majka koja dirljivo i ponosito nosi svoj bol. Majka Stojanka je druga Majka Jugovića. Sve su naše majke po „istorodnosti bola“ Jugovića Majke. One rađaju, doje i odgajaju Srđane, Mrđane i Mlađane, srpske Obiliće, koji u zlosrećnim vremenima stradaju braneći svoju „seku“ Kozaru, svoju očevinu i otadžbinu. Svako naše Knešpolje naše je sveto Kosovo polje.
Naš je dug da pamtimo ove epske junake i njihove istorijske imenjake i prototipove, kao i one, neosvećene a svete, mučenike umorene u logorima i jamama, na strelištima i stratištima, o kojima svedoči naša povest i poezija. I da molimo Gospoda da pesnici, naši i tuđi, ovakve pesme više ne pevaju.

(Gojko Đogo, Beseda prilikom uručenja nagrade „Skender Kulenović“, u Prijedoru 17. 9. 2022)

Izvor: novosti.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Dart Vejder ide u penziju, mijenja ga vještački glas
Next Article Lotar Mateus: Engleska je favorit na Mundijalu

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Agnješka Holand: Suština čoveka preplavljenog popularnom kulturom

Piše: Dubravka Lakić Ono što mi je bilo najprivlačnije kod Kafke jeste taj egzistencijalistički nivo…

By Žurnal

Dragutin Nenezić: Univerzitet na meti – Iseljenje i instrukcije

Piše: Dragutin Nenezić Događaji na KiM se odvijaju brže nego što sam barem ja očekivao,…

By Žurnal

Kovačević: Srpski jezik je najdugovječniji svjedok trajanja Crne Gore

Srpski jezik je najdugovječniji svjedok trajanja Crne Gore. On je svjedok trajanja njene slave ali…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Kultura

Predstavljanje knjiga Bogoljuba Šijakovića u Nikšiću

By Žurnal
KulturaMozaik

Tom Henks: Nisam baš gospodin Dobri momak

By Žurnal
DruštvoMozaik

Rat svih protiv svih: Zaklinjanje na mir u tutnjavi eksplozija od Gaze do Avganistana

By Žurnal
Mozaik

Odlazak gvozdenog vojnika nemačke politike

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?