Sinoć je u Nikšiću, svečanim programom organizovanim u restoranu „Vukov most“, zatvorena druga po redu Ljetnja škola srpskog jezika za strance i pripadnike srpske dijaspore, koju je organizovala Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori, uz podršku SO Nikšić, Udruženja „Prijatelji Nikšića“, Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Republike Srbije, ali i drugim bratskim organizacijama i pojedincima.

Sertifikate polaznicima ove tronedjeljne Ljetnje škole uručila je prof. dr Jelica Stojanović, dok ih je prigodnim poklonimo darivao sabrat manastira Ostrog Vladimir Palibrk, a u ime oca Sergija, namjesnika manastira Ostrog. Na samom početku programa obratila se dr Jelena Gazdić, koja je, ukratko, podsjetila kako je tekao rad Ljetnje škole u minulim sedmicama. „Časove srpskog jezika, koji su obuhvatali ekavski i ijekavski izgovor, govorne vještine, pisanje, gramatički i leksički sistem, držali su dr Vesna Vukićević, dr Jelena Gazdić i budući profesori srpskog jezika i književnosti – studenti master studija – Jelena Šaković i Luka Spasojević, a nastava je bila organizovana u tri nivoa (početni, srednji i napredni). Osim toga za ove tri nedjelje polaznicima iz 12 zemalja svijeta upriličena su i veoma kvalitetna i raznovrsna predavanja univerzitetskih profesora i stručnjaka iz oblasti lingvistike, književnosti, filozofije, filma, psihologije, istorije umjetnosti, nauke, pa su predavnja održali prof. dr Jelica Stojanović, prof. dr Ana Janjušević Oliveri, prof. dr Draga Bojović, prof. dr Drago Perović, prof. dr Dušan Krcunović, doc. dr Goran Radonjić, prof. dr Vanja Ković, mr Milorad Durutović i Ljiljana Karadžić.
Imali su mogućnost da posjete Manastir Ostrog, Cetinje i Cetinjski manastir, manastir Svetog Luke u Župi, Vučje, da se upoznaju sa ljepotom rijeke Tare i planinskim predjelima na Žabljaku, da provedu dva dana na moru, da krstare Bokokotorskim zalivom i posjete Gospu od Škrpjela, u Pivi su se upoznali sa istorijatom Pivskog manastira i proveli nezaboravno popodne krstareći Pivskim jezerom. Vjerujemo da je učenje srpskog jezika bilo mnogo lakše i zabavnije uz brojne vannastavne aktivnosti, ekskurzije, folklor, koncerte i filmske večeri.“
U ime Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori prigodnu besjedu održao je prof. dr Drago Perović. Učesnici Ljetnje škole srpskog jezika (Nikšić 2022), časni oci, gospodine gradonačelniče, predstavnici Udruženja „Prijatelji Nikšića“, gospodo dobročinitelji Škole, na ovoj svečanoj večeri sabrali smo se sa svih strana svijeta u rodnu kuću srpskog jezika, na ono ognjište čiji je plamen jedan od onih božanskih ognjenih jezika, i čija je istina jedna i jedina: Ko hoće da drži do sebe, do svoje istorijske vertikale, na ovom hercegovačko-crnogorskom prostoru, može se utemeljiti samo u neprekidnom kontinuitetu srpskog jezika. Ova Ljetnja škola je to višestruko posvjedočila. Vjerujem da su se njeni učesnici uvjerili da biti u srpskom jeziku znači biti u ljepoti, dobroti, pravdi i istini, u svemu onome čemu teži čovjek vjeran Bogu, drugom čovjeku i sebi. Svi znamo da najpreči put da upoznamo sami sebe i druge narode vodi upravo preko jezika. Upravo na tom putu jezičkog susreta susreli su se mnogi na ovoj Ljetnjoj školi, i koliko smo vidjeli postali prijatelji, jezička braća i sestre, i naši dojučerašnji stranci i djeca naše dijaspore. Njihova ljubav prema drugom čovjeku i drugom jeziku, objedinila ih je u zajednicu koja je ove tri nedelje vladala Crnom Gorom. Gdje su se god pojavili i nastupili u zajednici, bili su glavni.
U ime Matice srpske – društva članova u Crnoj Gori, i u ime svih koji su na bilo koji način pomogli ovu njihovu zajednicu, zahvaljujem im ne samo na učenju srpskog jezika, srpske kulture, istorije i duhovnosti, nego i na njihovoj čovječnosti, ljubavi, prijateljskom stavu, životnom elanu, radosti, pjesmi, igri, uzajamnoj brizi, vjeri koja ih je krstila, zahvalnosti, dobrim željama, jednom riječju: punoći života koju su unijeli među nas.
Vjerujem da su u Nikšiću dočekani sa gostoprimstvom koje je nadišlo njihova očekivanja, sa spremnošću svih da im budu na usluzi, sa ljudskom plemenitošću i srčanošću, sa brigom i odgovornošću. Naš cilj nije bio da im puko turistički serviramo ljepote ovih djelova Crne Gore i njihove istorijske znamenitosti, naš cilj je bio da im kroz srpski jezik, srpsku kulturu, srpsku duhovnost predstavimo jedan od mnogih puteva kao čovječnosti i ljubavi, put u kom se ono univerzalno ljudsko snishodi do onog nacionalno srpskog i uziže ga, i obrnuto, put kojim su najznačajni srpski stvaraoci otvarali nove horizonte ljudske univerzalnosti, širili ih i oplemenjavali. Naravno, sve to nije bilo ni malo jednostavno, ali kad postoji volja koja želi dobro onda su sve prepreke beznačajne. U ime Matice srpske – društva članova u Crnoj Gori, zbog ove jedinstvene zajednice, zahvaljujem našoj široj zajednici, počev od Mitropolije crnogorsko-primorske, Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbime u regionu, Eparhije budimljansko-nikšićke, njihovih manastira i crkva, preko opština Nikšić, Tivat i Plužine, i njihovih institucija, uglednih nikšićkih privatnika i prijatelja našeg Društva, na očinskoj i bratskoj, majčinskoj i sestrinskoj pomoći, koje sigurno ne bi bilo da nas nijesu razumjeli i ubijedili se da ova škola znači ne samo Matici srpskoj – društvu članova u Crnoj gori nego i svima nama, Nikšiću i Crnoj Gori. Jer je ove tri nedelje svijet, sa svojim najboljim predstavnicima, bio među nama, ali smo i mi sa svojim najboljim željama i namjerama bili u svim krajevima svijeta. Nikšić je ovih dana bio svijet u malom.

U ime predsjednika Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, prof. dr Jelice Stojanović, posebno zahvaljujem dr Jeleni Gazdić i dr Vesni Vukićević, masterantima srpskog jezika i književnosti Jeleni Šaković i Luki Spasojeviću, kao i našim mladim i veselim volonterima.
Još jednom, zahvalnost svima vama, zahvalnost i onima koji zbog obaveza nijesu mogli da budu i noćas u ovoj zajednici. Matica srpska – društvo članova u Crnoj Gori vam ovo neće zaboraviti, nego će se svim svojim znanjem i svom svojom energijom truditi, da ova i ovakve zajednicu, sljedećih godina, budu što šire, prijateljskije i čovječnije. U slavu srpskog jezika, i dobrobit svih nas! Prisutne je pozdravio i gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević, pozdravljajući rad Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori i ostali saranika koji su omogućili da se Ljetnja škola održi u Nikšiću, izražavajući nadu da će to postati tradicionalna tekovina. „Meni je drago što je Nikšić postao jedno sunce koje će u dvanaest zemalja da srpskim jezikom ogrije i da će polaznici škole lijepe uspomene ponijeti iz Nikšića“. U ime Ambasade Republike Srbije u Crnoj Gori obratila se Jelisaveta Čolanović, koja je posebno iskazala radost što se poklopilo da njen prvi zadatak po dolasku u Ambasadu Republike Srbije u Podgorici jeste mogućnost da prisustvuje jednoj ovakovoj svečanosti. Govoreći u ime Ministarstva spoljnih poslova izrazila je nadu da će ovakva Ljetnja škola i narednih godina biti uspješno organizovana u saradnji Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori i SO Nikšić, a podrška Uprave za dijasporu neće izostajati. „Mi se nadamo da će lepotu srpskog jezika i ćirilice polaznici Škole poneti u dvanaest zemalja širom sveta, i nastaviti da je šire još dalje“.
U ime Udruženja „Prijatelji Nikšić“ obratila se prof. dr Ana Jnjušević Oliveri. „Grupa entuzijasta, rođenih Nikšićana, a silom prilika (ili bolje rečeno neprilika) razasutih po regionu i svijetu, sada okupljenih u udruženju „Prijatelji Nikšića“ od početka je vjerovala u uspjeh Ljetnje škole. Možda smo, nošeni nostalgijom za rodnim gradom, ponekad i precjenjivali njegove mogućnosti, možda nam je sve izgledalo drugačije, ljepše i bolje „tamo daleko“, ali definitivno ovo iskustvo je pokazalo da je Nikšić, nekad grad piva i čelika, a oduvijek (nadamo se i zauvijek) prestonica srpskog jezika i kulture – kadar da pomjera svoje granice i da postaje mjesto susreta naroda i kultura.“
Sabrat manastira Ostrog o. Vladimir Palibrk pozdravio je polaznike škole, prisjećajući se vremena kada je i sam odlazi u Rusiju, da slično njima, upoznaje jedan drugi jezik i kulturu, koju je osjećao kao kulturu bližnjeg a ne nekog dalekog prostora. „Poznavanje dubina određenog jezika pomaže da spoznate dušu određenog naroda. Ja nisam mogao do kraja da razumijem dušu ruskog naroda, na primjer, nijesam mogao da razumijem sovjetske komedije, za koje sam imao predrasudu da nijesu neki filmovi, ali kasnije sam shvatio da su one u rangu jugoslovenskih komedija. Tek kada sam dublje ušao u ruski jezik shvatio sam koja je to dubina i ljepota.“ O utiscima Ljetnje škole govorili su i sami polaznici. Miroslav Vitković je istakao: „Hteo bih samo da podelim moju zahvalnost za sve ono što smo mogli da radimo ove prošle tri sedmice. Hvala organizaciji za časove i ekskurzije koje ste nama organizovali. Ekskurzije su bile baš divne, časovi su bili korisni. Hvala profesorima za sve časove i predavanja, pogotovo pevanja, pošto, kao što je rekla i profesorica Jelica, najbolje se uči srpski korz pesmu.“ Na kraju programa polaznici Škole su pokazali svoja umjeća iz folklora i otpjevali pjesmu „Tamo daleko“.
Zahvalnice su uručene donatorima Ljetnje škole:
Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Srbije
Opština Nikšić
Mitropolija crnogorsko-primorska
Roterdamska eparhija
Opština Plužine
Opština Tivat
Restoran Knjaz
JU Zahumlje
TO Nikšić
Rudnik uglja Pljevlja
Manastir Sv. Luka u Nikšićkoj župi
Društvo crnogorsko-ruskog prijateljstva „Sveti Georgije“ i gospodin Velimir – Lule Kasalica
Manastir Ostrog
Restoran Durmitor
Vedranu Mutapčiću i Katarini Đelović iz kampa „Akvarijus“
Knjižara Jolly-Commerce i gospodin Jagoš – Miško Lakićević
Božo Janičić
Zoran Đorojević
Mojaš Ćorović
Izvor: Matica srpska, društvo članova u Crnoj Gori
