Četvrtak, 2 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
KulturaNaslovna 5

Raspeti krst u zatvorenom prostoru

Žurnal
Published: 6. mart, 2022.
Share
Marija Jeftimijević-Mihajlović, (Foto: Fejsbuk)
SHARE

Ako je veliki pesnik onaj ko ispeva ćutanja, veliki reditelj je svakako onaj koji ume da pronikne u tišinu i da njome gledaocu prenese snažne i duboke poruke života, čija je pulsacija nečujna za sve okrenute dinamičnoj, burnoj svakodnevici, opterećenoj raznolikim brigama.

Opredeljujući se da u formatu dokumentarnog filma predstavi život čoveka, vinara iz srpske enklave na Kosovu i Metohiji, koji u znak zahvalnosti nobelovcu Peteru Handkeu pokušava da napravi ploču i tako ostavi trajno svedočanstvo o ovom „svetskom“ čoveku koji je razumeo suštinu njihovog stradalničkog života, reditelj Goran Radovanović je stvorio film posvećen ne Handkeu nego Čovečnosti kao poslednjoj odbrani čovečanstva od sveta iz koga se proteruje sve ljudsko.

Marija Jeftimijević-Mihajlović, (Foto: Fejsbuk)

Slično Isidori koja je ostavila Njegošu knjigu duboke odanosti, a Peter Handke je svojim putopisom „Kukavice od Velike Hoče“ Hočanima svoju knjigu duboke odanosti, Goran Radovanović je tu knjigu ispisao filmskim jezikom.

Njegovi likovi nisu izmišljeni – oni su živi, autentični junaci jednog zlog vremena, istovremeno istorijskog i mitskog prostora, omeđenog zlom i nesrećom. Krećući se u skučenom fizičkom i metafizičkom prostoru, Radovanovićev junak, vinar predstavljen je kao neka vrsta modernog Sizifa, koji pustim sokacima velike Hoče kotrlja bure vina i čiji je stalni napor uspinjanja ka slobodi, simbolički snažno predstavljen uspinjanjem ka seoskoj crkvi Sv. Jovana Krstitelja, odakle je – gle čuda! – jedino moguće uspostaviti telefonski signal, odnosno kontakt, „dodir“ sa „spoljašnjim“ svetom. U njegovom neprekidnom i neposustalom naporu da istraje u svojoj ideji o postavljanju ploče, reditelj je izrekao mnogo više nego da je svog junaka pustio da priča o svojoj mučnoj svakodnevici. Jer, patnji nije potrebna priča. Ona je zgusnuta u oku majke za stradalim sinom, u jednoličnom tupom zvuku štake starog hočanskog lekara, u iskopanim očima svetaca na freskama hočanske crkve, u molitvi za postradale tokom rata; u strahotnu tišinu, koju preseca samo lavež seoskih pasa i zlosrećno gaktanje vrana, ali i neprekidno brujanje helikoptera KFOR-a koji nadleću hočansko nebo (ogledajući se u jednom drugom „nebu“ – porušenim spomenicima na seoskom groblju). Uopšte govoreći, dominacija tišine nad bilo kojom rečenicom u filmu, snažno je sredstvo kojom je reditelj uspeo da pronikne u taj „univerzum bola“.

Poster za „Čekajući Handkea“ (Foto: Arhiva)

Film obiluje snažnim simboličkim slikama i dubokim kontekstualnim značenjima koja se učitavaju u gotovo svakoj sekvenci, kao izrazitim kvalitativnim elementima, zbog čega se ne može tretirati kao klasičan dokumentarac nego kao film-simbol.

A možda je najizrazitija i najsugestivnija simbolizacija oličena upravo u onom drvenom krstu u flaši, koji vinar sklapa.

Nije li Radovanovićev čovek u filmu „Čekajući Handkea“ upravo to – raspeti krst u zatvorenom prostoru, u stalnoj težnji za slobodom, u stalnoj nadi i iščekivanju onoga koji je jednom došao i razumeo razmere njegovog stradanja. Otuda i zahvalnost kao inicijalna tema filma i čovečnost kao poslednja odbrana sveta, imaju karakter neposustale nade i neugasle vere u Čoveka koji će taj svet i spasiti.

Marija Jeftimijević-Mihajlović

Izvor: Fejsbuk

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Spisak ratova od Drugog svjetskog rata do današnjeg dana
Next Article Osuda ili ignorisanje po diktatu zapadnih medija

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Antonić: Totalni kapitalizam

Od kad znam za sebe slušam o „poznom kapitalizmu“ – završnom stadijumu kapitalizma, prepunom dekadencije…

By Žurnal

Bojić: Izostavite Crkvu iz referentnih ponuda

U vrevi političke krize i stranačkih svađa i takmičenja, nuđenja i kuđenja ko će sa…

By Žurnal

Boris Knežević: Kako je Andrija Delibašić pomirio Nikšić

Piše: Boris Knežević  Osamnaesetog septembra biće tačno pola godine, od smrti Andrije Delibašića. A toga…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKulturaNaslovna 6STAV

Svetionik – Njegoš: 210 godina od rođenja

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaikNaslovna 3STAV

Odmor bašibozluka

By Žurnal
MozaikNaslovna 5Politika

Vašington post: Pogrešne procene i podele obeležile su planiranje i početak ukrajinske ofanzive (drugi dio)

By Žurnal
Kultura

Ovo je svijet nomada

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?