Srpski je maternji jezik 43,18% građana Crne Gore i najzastupljeniji jezik u zemlji, s viševjekovnim istorijskim, kulturnim i društvenim kontinuitetom. Pozivamo građane Crne Gore da svojim potpisom daju podršku ravnopravnom statusu srpskog jezika u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Institucionalni put
- Potpisivanje na zvaničnom portalu:Podrška građana inicijativi za jezičku ravnopravnost na zvaničnom portalu za e-peticije Skupštine Crne Gore.
- Ispunjenje uslovastiče se prikupljanjem obavezujuće kvote od 6.000 potpisa punoljetnih građana Crne Gore.
- Institucionalno odlučivanje:Zvanično razmatranje pred Skupštinom Crne Gore i upoznavanje Predsjednika države sa inicijativom.
43,18% Najzastupljeniji maternji jezik
Maternji jezik relativne većine građana Crne Gore (43,18% populacije) prema zvaničnom popisu stanovništva.
17 od 25 opština u kojima su govornici srpskog jezika većina
Srpski jezik je većinski u čak sedamnaest lokalnih samouprava uključujući i Glavni grad, Podgoricu. U jedanaest crnogorskih opština srpski jezik čini natpolovičnu većinu.
6.000 Potpisa za skupštinsku raspravu
Obavezujući zakonski prag prema pravilima Skupštine Crne Gore za zvanično procesuiranje inicijative.
Istorijski kontinuitet
Viševjekovno usmeno i pisano nasljeđe na teritoriji Crne Gore
Vjekovni kontinuitet od Miroslavljevog jevanđelja od Crnojevića štamparije, cetinjskih čitanki i bukvara do savremenih književnih stvaralaca iz Crne Gore.
O INICIJATIVI
O inicijativi za jezičku ravnopravnost
Srpski je maternji jezik 43,18% građana Crne Gore i najzastupljeniji jezik u državi. Prema čl. 13 Ustava, on je u službenoj upotrebi. Ugovorom o pristupanju urediće se i na kojim će jezicima građani Crne Gore biti uvaženi i zastupljeni u radu Evropske unije. O načinu pristupanja EU odlučuje Skupština (čl. 15 Ustava).
Predlažemo da Skupština preduzme normativne aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi, u unutarnjem uređenju i poretku, ali i u kontekstu pristupanja EU, srpski jezik, koji je kao maternji najzastupljeniji u zemlji, izjednačila s drugim jezikom po zastupljenosti.
Peticija ne dovodi u pitanje ustavni status crnogorskog jezika, već vrednosno jača proces pristupanja. Njen cilj je uvažavanje srpskog jezika po ugledu na članice EU poput Belgije, Finske, Irske i Malte. Sposobnost Crne Gore da uvaži jezičku jednakost najvećeg dijela svojih građana potvrdila bi njenu demokratsku i institucionalnu zrelost, čineći je dostojnom članicom Evropske unije.
Sa ovom peticijom upoznaćemo i predsjednika države.
DEMOGRAFIJA I STATUS
Demografska stvarnost i društvena inkluzija
U Crnoj Gori, državi kandidatkinji za članstvo u Evropskoj uniji, najveći broj građana, njih 43,18% govori srpskim jezikom. U pitanju je jezik s najviše govornika u ovoj zemlji i njime se, osim Srba koji čine 33% ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000) ali i drugih nacionalnih zajednica – poput Bošnjaka, Hrvata, Roma itd. Time srpski jezik, osim lingvističke, kulturne i društvene činjenice, predstavlja snažan kohezivni činilac i faktor inkluzije građanskog društva.
DEMOKRATSKI DEFICIT
Iako većinski u čak sedamnaest od dvadeset pet opština uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on – suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrijednostima – u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika zbog čega se veliki broj građana osjeća diskriminisanim.
EVROPSKA PRAKSA
Multijezičnost kao temeljna vrijednost Evropske unije
Evropska unija, konstituisana na idejama prosvećenosti, demokratije, ravnopravnosti i jedinstva, kulturološki je šarenolik i heterogen politički savez. Međutim, ona je to i u lingvističkom smislu, pa se politika Evropske unije bazira i na ideji multijezičnosti, a u skladu sa tim, od 2007. godine funkcioniše i organ evropskog komesara za multijezičnost.
Broj službenih jezika EU trenutno je manji od broja država članica ovog saveza: određeni broj EU jezika se, zvanično, koristi u više zemalja. Pa je tako njemački, osim u Njemačkoj, službeni još i u Austriji, Belgiji i u Luksemburgu; engleski se, službeno, koristi u Irskoj i na Malti itd. dok je, u Finskoj, osim suomi, tj. finskog jezika, službeni i švedski kojim govori tek oko 5% populacije. Politika jezičke ravnopravnosti se sprovodi i na lokalnim nivoima zemalja članica pa je tako, recimo, u slovačkim opštinama u kojima procenat češkog stanovništva iznosi preko 20%, službeni jezik, pored slovačkog, i češki.
Finska
Osim finskog (suomi), službeni je i švedski jezik kojim govori tek oko 5% populacije, uživajući punu institucionalnu ravnopravnost.
Irska i Malta
Engleski jezik se, službeno i ravnopravno, koristi u Irskoj i na Malti, osiguravajući punu zastupljenost u radu institucija Evropske unije i afirmišući princip višejezičnosti.
Belgija, Austrija, Luksemburg
Njemački jezik je službeni u više suverenih država EU, potvrđujući evropsko pravilo da jezička prava prevazilaze administrativne granice pojedinačnih zemalja.
Model asimetrične višejezičnosti
Jedan jezik može biti službeni na državnom, a drugi na regionalnom ili na lokalnom nivou. U Španiji su drugi jezici, osim španskog, priznati za službene na nivou autonomnih zajednica, vlada Španije teži da, i na nivou Evropske unije, ostvari status službenih jezika u odnosu na katalonski, galicijski i baskijski.
Nažalost, Crna Gora u tom smislu predstavlja demokratsko i lingvističko odstupanje od EU praksi: u njoj status službenog ne uživa jezik kojim govori najveći procenat stanovnika, što u nekim crnogorskim opštinama iznosi čak i preko 80% govornika.
ISTORIJSKI KONTINUITET
Kontinuitet jezika i pismenosti u Crnoj Gori
Ne samo da se danas srpskim jezikom služi najveći broj građana Crne Gore, već on, istorijski posmatrano, ima i najduže prisustvo u ovoj zemlji. Neki od najstarijih spomenika srpske pismenosti i ćiriličke baštine, poput Miroslavljevog jevanđelja iz 12. vijeka, nastajali su na teritoriji današnje Crne Gore. U Crnoj Gori se nalazila i jedna od najstarijih slovenskih i ćiriličkih štamparija, i prva srpska štamparija, a najstarije štampane knjige, poput cetinjskog Oktoiha, potiču iz 1494. godine.
Kontinuitet srpskog jezika predstavlja i važan činilac nezavisne i međunarodno priznate Knjaževine, kasnije Kraljevine Crne Gore, iz 19. tj. s početka 20. vijeka. Državne Ustanove, škole i institucije su se služile samo srpskim jezikom, državne štamparije su objavljivale srpske čitanke i bukvare, kao i gramatike srpskog jezika što je prepoznavao i pravni sistem.
Tako tzv. Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori (1911) govori o srpskom jeziku i o srpskoj pismenosti, a poznat je i Zemljopis Knjaževine Crne Gore (1899) u kome stoji kako „[…] stanovnici Crne Gore govore srpskim jezikom.”
Ipak, srpski jezik je bio nesporna činjenica i prije sticanja državne nezavisnosti i suvereniteta, pa je tako, na Cetinju, 1836. štampan „Srpski bukvar” (radi učenja mladeži) i 1838. „Srpska čitanka za crnogorsku mladež”. Prisustvo srpskog jezika potvrđuje i brojna druga arhivska građa, đačke diplome, pravna akta, ali i bogato književno nasljeđe.
XII vijek
„Miroslavljevo jevanđelje” (1180–1191)
Jedan od najstarijih i najznačajnijih sačuvanih spomenika srpske pismenosti i ćiriličke baštine, nastao na teritoriji današnje Crne Gore.
„Oktoih” i tradicija štamparstva
Crnojevića štamparija na Cetinju — prva državna i ćirilička štamparija kod Južnih Slovena i prva srpska štamparija. Božidar Vuković Podgoričanin, srpski štampar iz 16. vijeka, u svojoj Venecijanskoj štampariji, od 1519. godine, objavio više srpskih bogoslužbenih knjiga.
- i 1838.
Cetinjske čitanke i bukvari
Na Cetinju su, u prvoj polovini 19. vijeka, štampani „Srpski bukvar” (1836) i „Srpska gramatika” (1838) – prvi udžbenici u tradiciji crnogorskog školstva.
- i 1911.
Državni i školski zakoni
„Zakon o narodnijem školama” (1911) i „Zemljopis Knjaževine Crne Gore” (1899) u kojima stoji kako „stanovnici Crne Gore govore srpskim jezikom.” Član 1 Zakona o narodnijem školama kaže: „Zadatak je narodnijema školama, da vaspitavaju djecu u narodnom i religijskom duhu i da ih spremaju za građanski život, a naročito da šire prosvjetu i srpsku pismenost u narodu.”
DRUŠTVENA INKLUZIJA
Paradoks jezičke politike u Crnoj Gori
Srpskim jezikom govori najviše građana Crne Gore pa se njime, osim Srba koji čine 33% ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000) ali i drugih nacionalnih zajednica – poput Bošnjaka, Hrvata, Roma itd. Time srpski jezik, osim lingvističke, kulturne i društvene činjenice, predstavlja snažan kohezivni činilac i faktor inkluzije građanskog društva. Ipak, iako većinski u čak sedamnaest od dvadeset pet Opština uključujući i Glavni grad, shodno Ustavu Crne Gore, on – suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrijednostima – u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika zbog čega se veliki broj građana osjeća diskriminsanim.
Podržite inicijativu za jezičku ravnopravnost na zvaničnom portalu Skupštine Crne Gore
Svaki potpis punoljetnog građanina doprinosi dostizanju obavezujuće zakonske kvote od 6.000 za zvaničnu skupštinsku proceduru.
Podržite peticiju
Potrebna kvota je ispunjena za svega par sati: peticiju za jezičku ravnopravnost potpisalo preko 10 000 punoljetnih građana!
Ovime su ispunjeni uslovi potrebni za zvaničnu skupštinsku proceduru i važnu parlamentarnu raspravu o suštinskoj društvenoj temi. Inicijativa za ravnopravnost, u skladu s demokratskim vrijednostima, principom višejezičnosti, ali i načelom jednakosti i društvenog pluralizma, teži da ostvari ravnopravan status za 43,18%, tj. za oko 270.000 građana Crne Gore koji govore srpskim jezikom i predstavljaju najdominantniju jezičku zajednicu u ovoj zemlji. Iako su potrebni potpisi prikupljeni, mi vas pozivamo da i dalje, na zvaničnom sajtu za elektronske peticije Skupštine Crne Gore, podržavate našu inicijativu. Hvala vam!
Izvor: Srpski4eu.me
