Prstaci (Lithophaga lithophaga) su duguljaste školjke smeđe boje, čiji oblik podsjeća na prst, po čemu su i dobile narodni naziv. Žive unutar krečnjačkih stijena, u kojima veoma sporo stvaraju hodnike pomoću sekreta posebnih žlijezda. Naučni naziv opisuje upravo takav način života: potiče od grčkih riječi λίθος (líthos), kamen, i φαγεῖν (phageîn), jesti, pa bi se mogao prevesti kao „onaj koji jede kamen“.
Život u stijeni pruža im dobru zaštitu od predatora, ali je njihov rast izuzetno spor. Da bi dostigli dužinu od oko 5 cm, može im biti potrebno između 18 i 36 godina. Pojedine jedinke mogu živjeti duže od 50 godina, a najveće uglavnom dostižu između 8 i 12 cm. Razmnožavaju se krajem ljeta. Nakon oplodnje razvijaju se planktonske larve, koje plutaju u morskoj vodi dok ne pronađu odgovarajuću krečnjačku podlogu, gdje započinju dug život unutar stijene.
Problem nije samo u sakupljanju ovih spororastućih školjki, već prije svega u načinu na koji se do njih dolazi. Prstaci se iz stijene vade njenim razbijanjem, najčešće čekićima i dlijetima. Tako se, radi nekoliko školjki, uništava čitavo stanište koje je nastajalo decenijama i koje naseljavaju brojne alge, sunđeri, korali, puževi, rakovi i drugi morski organizmi.
Nakon razbijanja stijena složena i raznovrsna zajednica može biti zamijenjena ogoljenom podlogom, takozvanim morskim kršem ili „pustinjom“. Na takvim mjestima često se povećava brojnost morskih ježeva, čija ispaša dodatno usporava obnavljanje algi i drugih organizama. Posljedice zato mogu trajati decenijama, a tragovi nekadašnjeg izlova mogu ostati vidljivi i nakon više od 30 godina.
Procjenjuje se da se za jednu restoransku porciju prstaca može uništiti oko 1 m² kamenite podloge. Oporavak takvog područja izuzetno je spor, a potpuno vraćanje ranije razvijene zajednice nije uvijek izvjesno. Zbog toga izlov prstaca nije samo uklanjanje jedne zaštićene vrste, već razaranje dijela kamenite obale i gubitak staništa za veliki broj drugih organizama.
Prstaci su u Crnoj Gori zakonom zaštićeni, a njihov izlov i prodaja su zabranjeni. Zaštićeni su i Direktivom Evropske unije o staništima kao vrsta kojoj je potrebna stroga zaštita. Zbog toga se ne bi smjeli nalaziti u ponudi restorana, na pijacama niti u prodaji.
Ukoliko primijetite izlov ili prodaju prstaca, obavijestite nadležnu inspekciju i nemojte ih naručivati. Jedina porcija prstaca koja ne nanosi štetu moru jeste ona koja ostane u stijeni.
Izvor: UCG
