Na prvi pogled neupadljivi i često zanemareni, morski krastavci predstavljaju važnu grupu organizama morskog dna. Žive na pjeskovitim, muljevitim i kamenitim staništima, gdje neprestano prerađuju sediment, hraneći se organskom materijom i tako doprinose prirodnom čišćenju morskog ekosistema. Zbog ove uloge često ih nazivaju „prirodnim čistačima mora“.
U mnogim azijskim zemljama morski krastavci se vjekovima koriste u ishrani i tradicionalnoj medicini. Interesovanje za njihovo iskorišćavanje u Crnoj Gori značajnije je poraslo krajem devedesetih godina prošlog vijeka. Nakon što je iskazano interesovanje za njihovo sakupljanje na crnogorskom primorju, pristupilo se izradi elaborata koji je trebalo da pruži uvid u prisutne vrste, njihovu rasprostranjenost, ekologiju, populacionu strukturu, mogućnosti izlova i uzgoja.
Istraživanjima su obuhvaćene vrste iz roda Holothuria, prije svega H. forskali, H. tubulosa i H. polii, koje imaju najširu primjenu u ishrani i medicini. U tom periodu započelo je i njihovo sakupljanje u crnogorskom podmorju, uključujući Bokokotorski zaliv. Pokazalo se da crnogorsko primorje, sa raznovrsnim staništima od Bokokotorskog zaliva do otvorenog mora, predstavlja pogodno područje za više vrsta morskih krastavaca. Njihova brojnost i stanje populacija danas su predmet naučnih istraživanja i praćenja.
Iskustva brojnih mediteranskih zemalja, uključujući i Crnu Goru, pokazala su da nekontrolisano sakupljanje može ozbiljno ugroziti njihove populacije. Budući da se relativno sporo obnavljaju i imaju važnu ekološku ulogu, smanjenje njihove brojnosti može dovesti do narušavanja ravnoteže na morskom dnu. Sediment može postati bogatiji organskim ostacima, kvalitet staništa se smanjuje, a posljedice osjećaju i druge vrste koje zavise od zdravih bentoskih zajednica.
Zbog iskustava sa prekomjernim sakupljanjem, morski krastavci stavljeni su pod zaštitu Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta („Službeni list RCG“, br. 76/2006 od 12. decembra 2006. godine). Ova zaštita i danas je na snazi i doprinijela je očuvanju njihovih populacija, iako su u međuvremenu bilježeni slučajevi nezakonitog sakupljanja.
Savremeni pristup upravljanju morskim resursima zasniva se na uspostavljanju ravnoteže između ekonomskih interesa i zaštite prirode. Umjesto intenzivnog iskorišćavanja, naglasak se stavlja na naučno utemeljeno upravljanje, kontinuirani monitoring i očuvanje prirodnih staništa. Takav pristup omogućava morskim krastavcima da nastave svoju važnu ulogu u održavanju zdravlja Jadranskog mora.
Iako rijetko privlače pažnju turista i ronilaca, morski krastavci predstavljaju tihe saveznike morskog ekosistema. Njihov značaj daleko prevazilazi njihov skroman izgled, jer svakodnevno doprinose očuvanju kvaliteta morskog dna i biodiverziteta crnogorskog primorja. Zato njihova zaštita nije samo pitanje očuvanja pojedinih vrsta, već i ulaganje u dugoročnu održivost i bogatstvo Jadranskog mora.
Izvor: UCG
