U organizaciji Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, koji je i izdavač ovog djela, u Dobroj Vodi je sinoć promovisana nova knjiga istoričara dr Milana Šćekića “Kratka istorija Mrkojevića: od pomena do 2026. godine-prilog izučavanju jedne plemenske zajednice na Mediteranu”.
Pozdravljajući u ime izdavača zvanice-predstavnike prosvjetnog i društvenog života Mjesne zajednice Mrkojevići, predsjednik Savjeta i recenzent mr Sabrija Vulić istakao je da novo Šćekićevo djelo predstavlja značajan doprinos proučavanju prošlosti jednog od istorijski i kulturno najzanimljivijih krajeva Crne Gore.
“Ova knjiga nije samo pregled događaja iz prošlosti jednog geografskog prostora, već pokušaj da se istorija Mrkojevića sagleda kao cjelina, kroz različite političke, društvene, privredne, vjerske, obrazovne i kulturne procese. Autor nastoji da istoriju plemenske zajednice ne odvoji od šire istorije Crne Gore i južnog Jadrana, nego da pokaže kako su velike istorijske promjene uticale na svakodnevni život stanovništva Mrkojevića”, kazao je pored ostalog Vulić.
On je u recenziji naveo da je ovo knjiga od nesumnjive dokumentarne i istoriografske vrijednosti.
“Njena osnovna prednost je sveobuhvatnost, oslanjanje na arhivsku građu i nastojanje da se prošlost Mrkojevića sagleda iz više uglova. Knjiga predstavlja početnu, široko postavljenu osnovu za buduća proučavanja istorije, jezika, kulture, društva i identiteta Mrkojevića. Zbog toga se ova monografija može ocijeniti kao značajan doprinos istoriografiji i kao knjiga koja uspješno skreće pažnju na činjenicu da i istorija malih zajednica predstavlja važan dio ukupne istorije Crne Gore i prostora južnog Jadrana. Njena vrijednost posebno dolazi do izražaja u nastojanju da se prošlost Mrkojevića sačuva od zaborava i predstavi budućim generacijama na osnovu dostupnih istorijskih izvora, literature i arhivske dokumentacije”, zapisao je Vulić.
On je ovom prilikom najavio promocije novih djela u izdanju Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, posvećenih Mrkojevićima, “koje će biti u novembru ove i na proljeće naredne godine”, kao i skori izlazak novog broja časopisa “Glas Mrkojevića”.
Dragan Mijović: Ko je Stojan Kovačević? Hajdučki harambaša, ustanički vojvoda i nesalomivi slobodar
U osvrtu na naučno-istraživački proces koji je prethodio pisanju knjige, dr Šćekić je ukazao da već duže vrijeme izučava nacionalne i vjerske zajednice u Crnoj Gori, te da je svaki put kada bi u arhivu naišao na dokument o Mrkojevićima taj dokument fotografisao “i sada imam već veliki fundus”. Poseban motiv za ovo djelo, kako je istakao, bila je i činjenica da je jedan dio karijere u prosvjeti proveo upravo u školi u Pečuricama.
“Za ovu materiju su više materijala ostavili publicisti nego istoričari, tu izdvajam Luku Vujovića čija je knjiga bila ujedno i njegov doktorski rad. Na knjizi sam radio posljednjih nekoliko godina intenzivno, prije svega sakupljajući građu za istoriju Mrkojevića, a proces pisanja knjige je trajao nešto oko godinu. Mnogo toga me je zaintrigiralo tokom ovog perioda, kada sam kasnije pažljivo iščitavao prikupljenu građu, uvidio sam da su Mrkojevići zaista jeda neistraženi biseri i maksimalno sam nastojao da što više novih izvora u Mrkojevićima prezentujem i vidim da je to već naišlo na pozitivnu reakciju”, kazao je Šćekić.
On je ovom prilikom posebno skrenuo pažnju na referentna djela publicista o Mrkojevićima, ističući prije svega Ethema Peročevića “koji je napisao sjajnu knjigo o školstvu o Mrkojevićima, koja počiva na izvorima i koja i danas, 26 godina nakon objavljivanja, stoji kao pouzdan izvor”.
“Ne smijemo zaboraviti te ljude, ne smijemo zaboraviti Mitra Pavlovića, Muharema Muratovića, Novaka Adžića, kao ni Andriju Jovićevića koji je u svojoj knjizi ‘Crnogorsko primorje i Krajina’ možda i najviše napisao o Mrkojevićima. Publicisti su, stojim iza te tvrdnje, dali zaista veliki doprinos izučavanju prošlosti Mrkojevića”.
Za svoju knjigu je kazao da mislim kako će biti vrlo značajna za buduće istraživače koji su budu bavili istorijom Mrkojevića.
“Mi smo je naslovili kao kratku istoriju Mrkojevića, ali, ona nije baš ni kratka previše, ima oko 200 strana bez fusnota. Za razliku od mene i mojih prethodnika koji smo morali praktično da ‘grabuljamo’ u potrazi za podacima od Mrkojevića, mislim da će buduća generacija istoričara imati na jednom mjestu sve najvažnije događaje i procese vezane sa ovu plemensku zajednicu”, kazao je Šćekić.
Izvor: RT Budva
