Piše: Lusijanos Liricas
Nestabilna situacija u Izraelu i dugotrajan osjećaj nesigurnosti nakon napada 7. oktobra 2023. godine i ratova koji su uslijedili podstakli su sve veći broj Izraelaca da se okrenu Republici Kipar.
Za mnoge se obližnje ostrvo iz mjesta za odmor i ulaganja pretvara u mjesto za trajno naseljavanje, a u nekim slučajevima i u svojevrsni „plan B“ u slučaju pogoršanja situacije u Izraelu.
Upravo su tako svoju odluku opisali pojedini Izraelci koji su za DW govorili pod uslovom anonimnosti.
„Želim da imam plan B u slučaju da situacija u Izraelu postane teža“, rekao je jedan Izraelac koji je nedavno kupio kuću u velikom stambenom kompleksu u okrugu Limasol.
Drugi je ukazao na prednosti Kipra: „To je let od 40 minuta, isti pejzaž, ista klima. Kao da ste u Izraelu, a da zapravo niste tamo.“
Treći sagovornik povezao je preseljenje sa poslovnim razlozima. „Mnoge izraelske kompanije dio svog poslovanja prebacile su na Kipar, što im olakšava poslovanje sa zemljama članicama Evropske unije“, rekao je.
Stalni i povremeni novi stanovnici
Republika Kipar ima manje od milion stanovnika.
Prema procjenama koje prenose izraelski mediji, najmanje 3.000 izraelskih porodica danas trajno živi na ostrvu, a njihov broj svake godine raste za nekoliko stotina.
Izraelski mediji takođe govore o desetinama hiljada Izraelaca koji su kupili nekretnine na Kipru. List Israel Hayom objavio je da oko 20.000 Izraelaca posjeduje nekretninu na Kipru, ali tamo ne boravi tokom cijele godine.
Podaci kiparskog katastra predstavljeni parlamentu pokazuju da je između 2021. i 2024. godine samo u priobalnim okruzima Larnaka, Pafos i Limasol registrovano ukupno 3.851 prenos vlasništva na izraelske kupce.
Projekti iza kojih stoje izraelski investitori
Izraelsko interesovanje za Kipar ne ograničava se samo na stanove i kuće za odmor. U pitanju su i zemljište, turistički projekti i velike investicije.
Jedan od najistaknutijih primjera je izraelska hotelska grupacija Fattal, čija se ulaganja na Kipru procjenjuju na stotine miliona evra i obuhvataju hotele u Limasolu, Pafosu i Larnaki.
U Larnaki iza obnove istorijskog hotela Palm Beach takođe stoje investitori povezani sa Izraelom. Riječ je o projektu vrijednom više od 110 miliona evra. Isti investitori učestvuju i u projektu Aqua Residences vrijednom oko 40 miliona evra, koji predviđa izgradnju dva tornja od 15 spratova uz samu obalu.
U okrugu Limasol jedan izraelski investitor planira da oživi Trozenu, selo koje je decenijama bilo napušteno. Plan uključuje obnovu oko 60 kuća, razvoj turističkih sadržaja, kampa i vinarije.
Pošto se projekat nalazi u zaštićenom području Natura 2000, izazvao je protivljenje dijela javnosti i istragu nadležnih institucija nakon što su pojedini radovi započeti bez potrebnih građevinskih i planskih dozvola.
Znaci sve trajnijeg prisustva
Istovremeno se razvija i infrastruktura namjenjena izraelskoj zajednici.
Otvaraju se vjerski objekti, firme koje pružaju usluge Izraelcima i restorani sa košer hranom.
Duž puteva mogu se vidjeti reklame i politički plakati na hebrejskom jeziku. Prošlog ljeta uz kiparske auto-puteve pojavili su se i predizborni plakati stranke Jašar Gadija Ajzenkota namjenjeni izraelskim biračima.
Možda najjasniji pokazatelj da izraelsko prisustvo poprima trajniji karakter jeste planirano otvaranje privatne jevrejske škole u blizini Limasola, predviđene za do 1.500 učenika.
Podsjeća na priliv ruskog kapitala posle 2013.
Sve to pokrenulo je političku raspravu o stranim ulaganjima i vlasništvu nad nekretninama.
Mnoge Kiprane situacija podsjeća na period velikog priliva ruskog kapitala koji je uslijedio nakon finansijske krize 2013. godine i proširenja programa sticanja državljanstva na osnovu investicija.
Među najoštrijim kritičarima su Stefanos Stefanou, generalni sekretar Progresivne partije radnog naroda (AKEL), i Fidias Panajiotu, poslanik u Evropskom parlamentu i lider stranke Direktna demokratija.
AKEL, najveća kiparska stranka levice, trenutno je u opoziciji. Stefanou je upozorio na nekontrolisanu prodaju zemlje strancima, posebno ukazujući na kupovine izraelskih državljana i ono što opisuje kao stvaranje zatvorenih stambenih zajednica sa sopstvenom infrastrukturom.
Panajiotu je otišao korak dalje tvrdeći da „Izrael kupuje Kipar“ i upozorio da kiparska ekonomija rizikuje da postane previše zavisna od izraelskog kapitala.
Takve izjave izazvale su oštre reakcije izraelske strane.
Naučnici: Mediteran kakav smo poznavali više ne postoji, pojavile se invanzivne vrste
Izraelski ambasador na Kipru Oren Anolik odbacio je tvrdnje o pretjeranom izraelskom uticaju, istakavši da su hiljade Izraelaca koji žive i posluju na ostrvu postali dio njegovog društvenog i ekonomskog života.
On je takođe upozorio da izdvajanje pojedine nacionalne grupe i pozivanje na stereotipe o „stranoj ekonomskoj moći“ može da podstakne antisemitizam.
Vlada želi da privuče strana ulaganja
Privlačenje stranih investicija jedan je od ključnih ekonomskih prioriteta kiparske vlade. Predsjednik Nikos Hristodulidis više puta je isticao cilj da Kipar postane privlačna destinacija za međunarodne investitore.
Kada je riječ o izraelskim ulaganjima, stav vlade ilustruje izjava bivšeg ministra energetike i trgovine Jorgosa Papanastasiua.
Govoreći 2025. godine, on je rekao da vlada sa zadovoljstvom konstatuje da su „izraelski poslovni ljudi prisutni u mnogim sektorima kiparske privrede“, uključujući turizam, tehnologiju, energetiku, zdravstvo i nekretnine.
Debata u parlamentu
Rasprava je u međuvremenu stigla i do kiparskog parlamenta, gdje se sada govori o kupovini nekretnina od strane državljana zemalja van Evropske unije uopšte.
Poslanici razmatraju zakonske predloge dvije najveće stranke, levog AKEL-a i stranke desnog centra Demokratski skup (DISY), kojima bi se uvela ograničenja za kupovinu zemljišta od strane državljana trećih zemalja.
Jedan od predloga podnjeo je poslanik DISY-ja Nikos Georgiju. On je za DW rekao da je „poslednjih godina kupovina zemljišta od strane stranih državljana dostigla do sada neviđene razmjere“, što utiče na „demografski sastav, vrijednost zemljišta i, u nekim slučajevima, nacionalnu bezbjednost“.
Georgiju je naglasio da njegov predlog „nije usmjeren protiv bilo koje zemlje ili njenih građana“ i dodao da bi rasprava trebalo da se vodi „bez širenja straha i bez retorike usmjerene protiv građana bilo koje treće zemlje“.
AKEL je podnjeo sličan predlog zakona. Poslanik AKEL-a Jorgos Kukumas rekao je za DW da je njegova stranka pokrenula pitanje masovne i nekontrolisane kupovine nekretnina od strane stranaca jer one predstavljaju „jedan od faktora koji cene nekretnina podiže na nivo na kojem prosječan Kipranin više ne može da kupi ili čak iznajmi stan u urbanim centrima zemlje“.
On je ukazao i na zabrinutost djela kiparskog društva kada je riječ o kupovinama koje obavljaju izraelski državljani.
Ta zabrinutost, kako kaže, proizlazi iz „raširenih akvizicija velikih kompanija i velikih zemljišnih posjeda od strane Izraelaca, uz učestale izvještaje izraelskih medija o stvaranju ‘drugog Izraela na Kipru’, kao i prisustva izraelskih obavještajnih službi na ostrvu i saradnje sa Izraelom u oblasti odbrane i bezbjednosti, koju je kiparska vlada poslednjih godina unapređivala“.
Izvor: RTCG/ Dojče Vele
