Piše: Dejan Kožul
Skoro će 20 godina otkako muslimani u Srbiji imaju dve kuće – Islamsku zajednicu u Srbiji, čiji je centar u Novom Pazaru, a duhovno središte u Sarajevu, odnosno u Rijasetu Islamske zajednice u BiH, i Islamsku zajednicu Srbije, sa sedištem u Beogradu, odnosno Bajrakli džamiji.
Preciznije, u martu 2007, Mešihat Islamske zajednice za područje Sandžaka, koji je osnovan 1993. godine, preimenovan je u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, kao sastavni deo Rijaseta Islamske zajednice u BiH, sa idejom da se ujedini sa mesec dana ranije osnovanim Rijasetom Islamske zajednice Srbije, sa sedištem u Beogradu, kako bi Novi Pazar (p)ostao sedište muslimana u Srbiji. Islamska zajednica Srbije formirana je tako što je jedan broj imama i verskih službenika napustio sandžački Mešihat, na čijem čelu je tada bio glavni muftija Muamer Zukorlić. Osnivanje Islamske zajednice, na čijem čelu je tad postavljen beogradski muftija Hamdija Jusufspahić, u Srbiji je u startu naišlo na neodobravanje u Novom Pazaru, a dobilo je podršku i od političkih vlasti u Beogradu, premijera Vojislava Koštunice i predsednika Borisa Tadića.
Sukob na relaciji Beograd – Novi Pazar tinjao je sve do dolaska na vlast SNS-a, koji je pokazao zavidan nivo pragmatizma, shvativši da im Sandžak može biti sjajna glasačka baza. Ali od toga ništa ne bi bilo da nisu naišli na plodno tlo, pa su tako u jednom trenutku kao deo vlasti bile sve tri zavađene političke struje u Sandžaku – SDP Rasima Ljajića, Stranka pravde i pomirenja Muamera Zukorlića, tada muftije Islamske zajednice u Srbiji, te SDA Sulejmana Ugljanina. I tu priča neće stati. Zukorlić se, barem formalno odrekao rukovodeće pozicije, kako bi se posvetio političkoj karijeri, a na čelo Islamske zajednice u Srbiji je došao, još aktuelni, Mevlud Dudić. A onda je Zukorlić, uz kog je večno ostao i prilepak muftije, preminuo.
Politički uticaj na Islamsku zajednicu u Srbiji (IZ) nije nešto što je osmislio Zukorlić, podseća nas Fahrudin Klandičanin, direktor nevladine organizacije Akademska inicijativa “Forum 10” iz Novog Pazara. On ističe da taj uticaj postoji još od osnivanja, 1993. U pitanju je tad bila SDA i Sulejman Ugljanin, napominje on, a kasnije je politički uticaj artikulisao i rahmetli Muamer Zukorlić formiranjem svoje političke stranke.
– Oni su smatrali da je Islamska zajednica vlasništvo SPP i da oni jedini imaju pravu da se bave i da štite i traže jedinstvo u Islamskoj zajednici. Već 30 i više godina IZ u Srbiji, a pre svega Mešihat u Sandžaku, je pod direktnom šapom različitih političkih stranaka, ukazuje on.
Politički uticaji u Novom Pazaru, kao i otvorena institucionalna podrška “beogradskoj” Islamskoj zajednici vlasti u Beogradu, zatvorili su mogućnost ujedinjenja, iako je bilo nekoliko inicijativa koje su pokretane u BiH i Turskoj. Klandičanin napominje da je turski državnih vrh, odnosno Uprava za verske poslove, u isto vreme finansijski podupirala otcepljene imame i njihovo delovanje, plate, kirije za prostore koji su bili neophodni.
U neku ruku to je bilo i razumljivo jer su Bajrakli džamija u Beogradu, kao i Džamija Islam-age Hadrovića u Nišu, koje potpadaju pod Islamsku zajednicu Srbije, spaljene u noći između 17. i 18. marta 2004. godine, posle tzv. martovskog pogroma nad Srbima na Kosovu. Turska je finansirala njihovu obnovu. I onda je 14. avgusta 2026. potpisana Povelja o vraćanju jedinstva Islamskoj zajednici u Srbiji, na inicijativu tzv. muslihuna, sandžačkih privrednika koji su odlučili pomiriti zavađene strane.
Potpisnici su predstavnici obje islamske zajednice. Nakon potpisivanja Povelje reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Senad Halitović kazao je da je potpisan istorijski dokument. “Današnji dan je istorijski za naš narod i muslimane. Prevazišli smo dvodecenijsko teško iskušenje za sve nas. U ovom procesu nema grupe koja je pobedila i koja je pobeđena. Nastavimo se truditi punom snagom da postignemo Allahovo zadovoljstvo, da izbacimo srdžbu, mahanisanje i nezadovoljstvo. To je šejtanska (đavolja) hrana koja je dve decenije razarala naše srce. Zagrlimo jedni druge, rukujmo se jer, konačno, jedno smo”, poručio je on.
Potpisivanje Povelje iznenadilo je i samog Klandičanina.
– Da mi je neko rekao u februaru da ćemo danas imati muftije, koji su 20 godina bili na suprotstavljenim stranama, da će sesti, da će halaliti sebi sve ono što su 20 godina radili i govorili jedni o drugima i da će zajednički stati iza jedne jedinstvene Islamske zajednice, meni, a i mnogima drugima, je to bilo neverovatno, ali evo, došlo je do jedinstva, veli on.
Podrška ujedinjenju stigla je i iz Turske i BiH, odnosno Islamske zajednice u BiH, gdje je organizovan svečani prijem za potpisnike Povelje o vraćanju jedinstva Islamske zajednice u Srbiji. Reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović kazao je da je s velikom radošću svjedočio procesu vraćanja jedinstva Islamske zajednice u Srbiji, te zahvalio svima koji su svojim angažmanom doprinijeli da dođe do potpisivanja Povelje.
– Za nas Bošnjake ovo je veliki događaj. Vjerovatno je u našoj novijoj historiji, u posljednjih nekoliko decenija, ovo najvažniji događaj, kako za Islamsku zajednicu tako i za naš narod u cjelini, kazao je reisul-ulema.
Vlasti u Beogradu za sada ćute. Klandičanin smatra da ujedinjenja ne bi bilo da nije bilo barem prećutne podrške iz Beograda. Čak tvrdi da Povelje ne bi ni bilo da Beograd nije pružio podršku tom procesu.
Podseća da muftija Dudić, aktuelni predsednik Mešihata IZ, održava jako dobre odnose sa vlastima u Beogradu, pre svega sa predsednikom Aleksandrom Vučićem sa kojim nema nikakvih disonantnih tonova kad je u pitanju kritika režima. Štoviše, muftija Dudić je otvoreno kritikovao studente u Novom Pazaru, koji su blokirali Univerzitet, te protestvovali u gradu.
– Tu postoji uzajamno partnersko delovanje Mešihata, koji čuva neku vrstu stabilnosti u Sandžaku, ne talasa mnogo i vlasti, koja finansijski podupire različite projekte. Mislim da nikad, od uvođenja višestranačja u Srbiji, Mešihat IZ u Srbiji nije dobijao finansijske podrške i sredstava kao što je to slučaj u poslednjih šest-sedam godina koliko je Vučić predsednik u drugom mandatu, ukazuje naš sagovornik.
U isto vreme pojedini predstavnici Islamske zajednice Srbije, koja je od starta bila bliža vlastima u Beogradu, otvarali su vrata džamija u valu pobune, za sve koji su dolazili na protest u Novi Pazar na protest, te su otvoreno podržavali studente, kao što je to bio slučaj sa muftijom sandžačkim Muhamedom ef. Demirovićem. On je čak pozivao Pazarce da otvore svoje domove studentima i tražio da ne ostaju “nijemi dok drugi brane naš Univerzitet”.
– Ujedinjenjem u jedinstvenu Islamsku zajednicu se sprečava bilo kakvo političko mešanje muftija na političke procese u Srbiji, zaključuje Klandičanin.
Postavlja i pitanje zašto je do ujedinjenja došlo baš sad, nakon skoro 20 godina, nakon krupnih reči koje su izgovorene za to vreme i nakon brojnih podela. Koliko god pitanje bilo na mestu, smatra da je sa muslimane u Srbiji ujedinjenje pozitivan događaj.
– Ako je politika uspela da ujedini Islamsku zajednicu, da je odstrani od bilo kakvog uticaja i mešanja na društvene tokove i politički krizne momente, možda je to i dobro jer je muslimanima u Sandžaku potrebna jedinstvena Islamska zajednica. Neko ko nije u Sandžaku i ko ne pripada muslimanskoj zajednici ne može da bude svestan kakve su podele postojale u tom malom društvu – porodice nisu govorile, braća nisu govorila. Posebno prvih godina se postavljalo pitanje kojoj islamskoj zajednici pripadate. Ovih 20 godina je umorilo ljude, zaključuje naš sagovornik.
Ujedinjenje IZ podržale su sve veće bošnjačke stranke u Sandžaku. Slijedi raspodjela funkcija, ali i pokušaj rješavanja još jednog velikog otvorenog pitanja. Nakon potpisivanja Povelje predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Mevlud Dudić pozvao je i braću Jusufspahić iz Beograda na razgovor. Kaže “braću” jer je nakon smrti Hamdije Jusufspahića, beogradski muftija postao prvo stariji brat Muhamed, dok tu funkciju sad obavlja mlađi brat, Jusuf. Oni se za sad ne oglašavaju po tom pitanju.
Sam Klandičanin ne veruje da će se to i desiti jer, kako kaže, oni od starta podrivaju jedinstvo koje postoji. Smatra i da se konceptualno razlikuju u poimanju organizacione strukture kako treba da deluje IZ u Srbiji.
– Mislim da su oni za to da Beograd treba da bude središte Islamske zajednice Srbije, da postoji otklon od Sarajeva kao duhovnog centra muslimana ovog prostora, kaže on.
Većina mešihata Islamske zajednice Srbije, koja se deli na Mešihat srbijanski, sandžački i preševski, se priklonila ideji ujedinjenja.
Izvor: Portal Novosti
