Piše: Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i politike sjećanja
Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore upućena je inicijativa da se jame na teritorijama Prijestonice Cetinje i Opštine Nikšić kao mjesta masovnog stradanja i patnje civila evidentiraju kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.
Prirodne podzemne pećine koje se nalaze na području Kunovog Prisoja u Stavoru, Štitari, teritorija Cetinja i na lokalitetu Kuline, zaseok Dubrave, teritorija Nikšića imaju istorijski i memorijalni, sakralni, značaj. Predstavljaju prikrivene grobnice iz Drugog svjetskog rata koje su nastale i kao posljedica političkog, ideološkog, nasilja.
Aleksandar Saša Zeković: Poricanje zločina stvara potencijal za nove zločine
Jame u Nikšiću i na Cetinju nas povezuju s negativnim i konfliktnim dijelom prošlosti ali i sa boljom i pravedenijom budućnošću – kroz naučene lekcije. One već predstavljaju opomenu da odgovor na političke, ideološke i vjerske razlike, ne smije biti brutalno nasilje.
Današnja Crna Gora se snažno zasniva na antifašističkim vrijednostima i tekovinama narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Kao takva teži potpunom, suštinskom i funkcionalnom, prihvatanju principa slobode, demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda na kojima se temelji Evropska unija (EU). U zemljama EU mjesta masovnog stradanja i patnji civila imaju obezbijeđen dodatan vid državne kulturne zaštite. Tako je i širom svijeta zahvaljujući doprinosu UNESCO-a i njegovog Komiteta za svjetsku baštinu.
Jame na području Cetinja i Nikšića dio su negativnog sjećanja. Zaslužuju svoju društvenu i kulturološku memorijalizaciju i transformaciju u mjesta pamćenja, pomirenja i društvene kohezije. Uspostavljanje konkretnih mjesta stradanja kulturnim dobrom trajno, konstruktivno i plodonosno se usmjerava dalji društveni dijalog o sjećanju, istorijskom pamćenju i boljoj, evropskoj, budućnosti.
Navedeni speološki objekti imaju kulturni, društveni i političko-obrazovni značaj. Povezani su sa nasiljem i traumama u prošlosti Crne Gore. U Evropi i širom svijeta često su prisutni primjeri kulturne verifikacije zloglasnih mjesta na kojima je se odigravala emotivna patnja sa smrtnim ishodom.
Aleksandar Saša Zeković: U Crnoj Gori kulminira „rat sjećanja“
Kao društvo imamo i negativno odnosno “disonantno nasljeđe” koje (nas) uznemirava, izaziva napetost ali i koje nas, kao savremene korisnike prošlosti i odgovorne građane, uči razumijevanju i pomirenju.
Posmrtni ostaci žrtava koje se i dalje nalaze u jamama dio su zvaničnih policijsko-tužilačkih mjera i radnji koje su i dalje u toku.
Evropski parlament je 23. avgust uspostavio za Evropski dan sjećanja na žrtve svih totali- tarnih i autoritarnih režima.
