Prisustvo pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Gabriela Eskobara na sastanku Beograda i Prištine u Briselu povodom krize na sjeveru Kosova ima za cilj da pritisne Beograd kako bi pristao neke ustupke.
Ovo je mišljenje dugogodišnjeg diplomate Milisava Paića, direktora organizacije „Srpski spoljnopolitički krug“, povodom saopštenja Stejt departmenta da će se ovim razgovorima priključiti i njihov predstavnik.
Pokušaj pritiska na Srbiju
Paić ističe da nije baš jasno ko je Ameriku pozvao na ove razgovore jer Americi u tom razgovoru nikao nije mjesto.
„Dolazak Eskobara u Brisel daje pravo Srbiji da postavi pitanje – šta on tamo radi, ukoliko su to razgovori uz posredstvo EU. Čini mi se da je ovo pokušaj da se kriza na sjeveru koju su, kako sumnjam, Amerikanci i konstruisali, iskoristi da se od Srbije dobiju neki ustupci. U isto vrijeme ako je EU ta koja je zvala Ameriku u pomoć to mnogo govori o njenoj nemoći,“ uveren je Paić.
Ispada, dodaje on, da Evropska unija ne nastupa kao samostalan faktor, nego kao „prirepak Amerike“.
„To je u suprotnosti sa zalaganjima Francuske i Njemačke da EU treba snažnije da se nametne kao navodno suvereni faktor u rješavanju otvorenih međunarodnih problema,“ napominje Paić.
EU kao „prirepak Amerike“
Sama najava da će Eskobar da prisustvuje tim razgovorima, dodaje on, znači da je EU ponovo kapitulirala pred pritiscima Amerike i da nije sposobna da se odupre.
„Smatram i da je Amerika tu prisutna prije svega jer Miroslav Lajčak, specijalni pregovarač EU za dijalog Beograd i Prištine, ne daje nikakve rezultate, kao i da nije produktivna platforma o dvije Njemačke koju Lajčak sprovodi, a koja nema konsenzus unutar EU,“ mišljenja je Paić.
Nije promjena formata
Sagovornik Sputnjika konstatuje takođe da ovo nije promjena formata pregovora, jer bi u suprotnom i Srbija trebalo da uključi svoje saveznike, uz napomenu da je kosovski problem i dalje pod Rezolucijom 12 44 koja daje rješenje u vidu široke autonomije u okviru SRJ, odnosno njene nasljednice Srbije.
„Amerikanci ne mogu da budu posrednici u razgovorima, već samo posmatrači. Eskobar je istovremeno najavio da će do kraja prvog mandata Džozefa Bajdena biti postignut konačni sporazum Beograda i Prištine, ali to su izjave u funkciji pritiska na Beograd. Njihov cilj ostaje takozvano međusobno priznanje Srbije i Kosova, što je nemoguća konstrukcija, jer Srbija nema potrebe da priznaje Kosovo,“ navodi Paić.
Portparol Stejt departmenta Ned Prajs rekao je povodom najnovije krize na administrativnom liniji da je važno izbjegavati radnje koje bi mogle povećati tenzije.
Sjedinjene Države rade sa Evropskom unijom, NATO i vladama Kosova i Srbije, istakao je on, na preduzimanju hitnih koraka za izbjegavanje eskalacije situacije i radnji koje povećavaju tenzije, koje ugrožavaju napredak postignut u okviru dijaloga u kom posreduje EU i negativno utiču na svakodnevni život građana.
Brankica Ristić
Izvor: Sputnjik
