Zastave u Crnoj Gori su dominantno političko, a ne pravno pitanje, pa i odgovore treba prije tražiti na političkom polju, naročito jer nam je DPS ostavio zakone pisane tako da mogu široko da se tumače, mislili su da će oni uvijek biti tumači, jer će uvijek biti na vlasti
Zato je ključno pitanje šta je politička poruka koju Andrija Mandić šalje kada kači trobojku u kabinet, jer reakcije bi izazvala i trobojka sa grbom Petrovića, jednake ili skoro jednake kao sadašnja trobojka bez aplikacija.
Nije nezanimljivo pitanje zašto se odlučio baš za tu zastavu, bez obilježja posljednje crnogorske dinastije, koja je nesumnjivo popularna i šire od političkog bloka koji predvodi. Isti blok je 2012. odbio zastavu sa grbom Petrovića kao predsjedničku tražeći da bude „čista“.
Isto je zanimljivo pitanje, kako je DPS prevalio put od toga da im je trobojka bez ikakvih aplikacija dio izborne kampanje u Beranama, do toga da su institucije poput policije za vrijeme DPS i trobojke sa grbom Petrovića nazivale zastavama druge države.
Zanimljivo je političko pitanje i zašto gradonačelnik Cetinja ističe neokomitsku zastavu u zvaničnim prilikama, koja za razliku od trobojke, zasigurno nije istorijski državni simbol. A koja u sebi inače ima trobojku.
I zašto to skoro pa nikad ne problematizuje tvrdi srpski blok, a meni se čini da je odgovor zato što im odgovara to rasparčavanje crnogorskog društva.
U takvom društvu će svako u svakom toru, a finansiran iz budžeta, da maše svojim zastavama, promoviše partikularne interese i narative, a na primjeru Opštine Zeta vidimo da se može imati i opštinska spoljnopolitička aktivnost.
Što se tiče same trobojke bez aplikacija, ona nije bila državna zastava, ali jeste bila državni simbol jer je korištena u državnim prilikama, kao i kao narodna zastava. Trobojka je bila i zastava zelenaša što se vidi i u lovoru medalje-spomenice Božićnog ustanka.
Ni krstaš barjak nije upamćen kao državna zastava (iako je bio za vrijeme vladika), ali je bez sumnje državni simbol Crne Gore. Iz sličnih političkih pobuda je svojevremeno i crvena zastava sa grbom bila odbacivana kao novotarija.
Kad smo kod dileme plava i plavetna, nakon raspada SFRJ i u procesu formiranja SRJ, jeste uvedena svjetoplava boja crnogorske zastave. Ali to nije plavetna boja, jer su plava i plavetna sinonimi, tj. plavetna je tek arhaizam.
U 19. i početkom 20. vijeka se nije vodilo računa o nijansama plave, nije se moglo baš poći u Džambo da se bira iz palete boja, a na nekim starim crnogorskim trobojkama koje se čuvaju u muzejima, usljed specifičnog materijala i kvaliteta boje, plava je izblijedila.
Srdan Kosović
Izvor: Fejsbuk
