Izložbom fotografija „Gavrilo Princip i Mlada Bosna“, koja je, u ponedjeljak 13. novembra 2023. godine, otvorena u foajeu Nikšićkog pozorišta, u Nikšiću je počela tradicionalna manifestacija „Dani Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori“.
Brojnu publiku pozdravila je, u ime Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, Marija Jelić koja je i vodila program, podsjetivši da je, u martu 2017. godine, na Skupštini Matice srpske, jednoglasno usvojen predlog da Dan Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori bude 13. novembar, dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša, najvećeg srpskog mislioca i pjesnika i prvog člana Matice srpske sa prostora današnje Crne Gore.
„Sa velikim zadovoljstvom smo u toku godine primili vijest da je Skupština Crne Gore usvojila predlog da se dan Njegoševog rođenja uvede kao državni praznik. Raduje nas činjenica što su i brojne druge kulturne institucije svesrdno prihvatile ovu inicijativu, ali, bez lažne skromnosti, želim da istaknem da je Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori, već gotovo deceniju, takoreći, jedina ovaj dan obilježavala kao svojevrsnu svetkovinu“, navela je Jelić.
Veče posvećeno Njegošu i Danu Matice, Matičino Društvo u Crnoj Gori posvetilo je Srbinu iz Obljaja kod Bosanskog Grahova, koji je ime dobio po Arhanđelu Gavrilu. Izložbu je priredio dr Miloš Vojinović, a nosi naziv „Gavrilo Princip i Mlada Bosna“.
„Ova izložba, kako i sam priređivač navodi, predstavlja prvi pokušaj da se na jednom mjestu predstavi sveobuhvatno fotografsko svjedočanstvo povezano sa Gavrilom Principom i Sarajevskim atentatom. Izložba ne predstavlja samo arhivistički poduhvat, već analizom svih sačuvanih fotografija činimo pokušaj da ponudimo odgovore na nekoliko pitanja: u kojim okolnostima su nastajale fotografije? Kako su nastajale i zarad kakvih potreba? Šta nam govori izuzetna potreba da se ,,vidi“ Princip? Da li fotografije dopunjavaju ili opovrgavaju postojeća znanja ili su nastala na osnovu pisanih izvora?“, kazala je Jelić.
U ime Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, i u ime njenog predsjednika prof. dr Jelice Stojenović, obratio se prof. dr Drago Perović, predsednik IO, koji je kazao da, ako nam je ikada sloboda pjevala, pjevala nam je visokodostojnim glasom Vladike Rada i junačkim srcem njegovog unuka Gavrila Principa.
„Otkud njima sloboda da budu sveslobodni? Da budu sužnji slobode? Oni nam pokazuju da sloboda istinski postoji samo ako smo njene sluge koje će da pjevaju o njoj. Vladika Rade je duša slobode, sve što je napisao disalo je slobodom. Gavrilo Princip je ruka slobode, sve što je uradio bilo je djelo za slobodu. Kultura, čiji dan danas slavimo, je kultura samo ako je to kultura sužnjeva za slobodom. Kad smo se god oslobodili, u građanskom smislu, naša kultura je zaostajala za kulturom onih koji su istinski služili slobodi, koju su očekivali. To su Petar II i Gavrilo Princip, dva sužnja za vjeki vjekova, i onih koji su prošli i onih koji će doći. Noćas trebna svi da se zapitamo šta je to šta su nam oni rekli. Ili zašto smo ih se mi, dobrim dijelom, odrekli u ovom našem istorijsko-političkom bitisanju? Zbog čega mi kao slobodni ljudi više ne umijemo da pjevamo slobodom naša sloboda nije umjela da pjeva o svojim sužnjima?“, rekao je Perović.
Istoričar mr Tomaš Damjanović je naveo da se kroz pitanja, postavljana pred ovu izložbu, o tome kakva je veza između Gavrila Principa i Njegoša ili između Principa i Crne Gore, uočava da postoji strukturni problem koji se odnosi na srpsku zajednicu u Crnoj Gori, jer ona sebe, mišljenja je Damjanović, u pojedinim momentima, posmatra izdvojenu od šireg srpskog konteksta, a osim toga, postoji i jedna vrsta nerazumijevanja između dubinske veze koja spaja Njegoša i Mladobosance, Principa.
„Primjetio sam, ovih dana, u mnoštvu objava putem društvenih mreža na temu 210 godina od Njegoševog rođenja, jedan plakat iz 1913. godine, kada se obilježavalo 100 godina Njegoševog rođenja na Cetinju. Onda „bacim“ pogled na „Glas Crnogorca“ br. 52 9/22. novembra te godine, postoji nekoliko detalja, koji na samo ta 3-4 lista objašljavaju tu dubinsku vezu mnogo više i efektnije nego što bi bilo ko od nas danas bio u stanju da to objasni. Na prvoj stranici imate obraćanje kralja Nikole povodom pobjede u II Balkanskom ratu, gdje on, pozivajući se, upravo, i na Njegoša, elaborira značaj te borbe za odstranjenje osmanlijskog carstva sa teritorija koja im realno pripadaju. Na drugoj i trećoj stranici je neka vrsta izvještaja, što je posvećeno obilježavanju stogodišnjice Njegoševog rođenja, i ono što upada u oči, između ostalog, je činjenica da, iako neizrečena, postoji dubinska povezanost sa onim osjećanjem koje je Mladobosance orjentisalo da rade to što su radili“.
„Uočljivo je to da se Njegoš kao politička figura kontekstualizuje kroz prizmu njegovog odnosa s Austrijom. U svim tim tekstovima, naročito, u obraćanju Lazara Tomanovića vidite taj momenat da se osmanlijsko carstvo kao već prošla stvar stavlja u drugi plan, Austrija se pozicionira kao opasnost odnosno pitanje srpskog, ili šire gledano, južnoslovenskog ujedinjenja, iako neizrečeno na taj način, se pokušava staviti kao dominantna tema za buduće vrijeme. Takođe, značajan prostor je u tom listu posvećen istupu tada austrougarskog ministra spoljnih poslova, koji nalazi za shodno da, diplomatski u uvijenoj formi, konstatuje kako epilog II Balkanskog rata nije povoljan za Autrougarsku i kako bi oni što hitnije trebali nešto da preduzmu kako bi spriječili s jedne strane prodor Rusije na Jadran, a s druge strane prodor civilizacijski nižih stupnjeva, misli na Crnu Goru i Srbiju ka austrougarskim teritorijama“, kazao je Damjanović.
Izložba o Gavrilu Principu i Mladoj Bosni prvi put je predstavljena ove godine, na Vidovdan, u Novom Sadu. U foajeu Nikšićkog pozorišta posjetioci će je moći pogledati narednih sedam dana.
Program „Dana Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori“ nastavlja se u srijedu 15. novembra, izložbom „Miroslavljevo jevanđelje – Božansko naadhnuće“, koja će, u 19 časova, biti otvorena u Društvu crnogorsko-ruskog prijateljstva „Sveti Đorđe“ u Nikšiću.
Eparhija budimljasnko-nikšićka
Izvor: Mitropolija crnogorsko-primorska
