Šta nas čeka do 2028: Umjeren rast, smirivanje inflacije i rekordne otplate duga

Crnogorsku ekonomiju u narednim godinama očekuje umjeren, ali stabilan rast, uz postepeno smirivanje inflacije i blagi porast javnog duga.

Prema Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2025–2028, koje je objavilo Ministarstvo finansija, bruto domaći proizvod trebalo bi da raste prosječno po stopi od 3,1% godišnje, dok se inflacija, nakon povišenih nivoa iz prethodnog perioda, stabilizuje na prosječnih 2,3%. Iako se projektuje nastavak fiskalne konsolidacije, javni dug će se sa 56,15% BDP-a na kraju 2024. godine povećati na 63,6% BDP-a do kraja 2028, pri čemu će posebno izazovna biti 2027. godina zbog obaveze otplate rekordnih iznosa duga.

Crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,1%, odnosno po godinama 3,1% u 2026, 3% i 3,2% u 2027. i 2028. godini. To se, između ostalog, navodi u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2025–2028, dokumentu koji je pripremilo Ministarstvo finansija.

„Shodno očekivanjima i stabilizovanim pritiscima cijena na evropskom nivou, a imajući u vidu nižu stopu inflacije na kraju 2024. godine od očekivane, u srednjoročnom periodu se očekuje nastavak trenda usporavanja inflacije koja će prosječno iznositi 2,3% u narednom trogodišnjem roku“, piše u dokumentu.

Zašto Zapadni Mediji Puštaju Zelenskog Niz Vodu?

Izvorni prihodi budžeta kreću se u rasponu od 2,89 milijardi eura ili 36,4% BDP-a u 2025. do 3,22 milijarde eura ili 37,1% BDP-a u 2028. godini. Trend rasta javnih prihoda, kako se navodi, očekuje se usljed povećanja potrošnje, rasta ekonomske aktivnosti i smanjenja sive ekonomije. S druge strane, budžetski rashodi kreću se u rasponu od 3,16 milijardi eura ili 40% BDP-a u 2025. godini do 3,49 milijardi ili 38,3% BDP-a. Rast rashoda, kako se navodi, prvenstveno je uslovljen značajnim rastom izdvajanja za finansiranje infrastrukturnih projekata, rastom transfera za socijalnu zaštitu, institucijama, pojedincima…

„Projektovani trendovi prihoda i rashoda države opredjeljuju nivo deficita koji se kreće od 3,5% BDP-a u 2025. godini do 2,9% BDP-a u 2028. godini“, navodi se u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2025–2028.

U 2027. godini dolazi na naplatu milijardu eura duga

Kada je riječ o javnom dugu, on će znatno porasti i to sa 4,18 milijardi ili 56,15% BDP-a, koliko iznosi na kraju 2024. godine, na 5,7 milijardi ili 63,6% BDP-a u 2028. godini.

„U strukturi dugova koje treba otplatiti u narednim godinama, najveće učešće imaju obaveze po osnovu ino i domaćih obveznica, otplate kredita kod kineske Exim banke za izgradnju prve dionice Bar–Boljare, PBG aranžmani sa Svjetskom bankom iz 2018. i 2020. godine i kredit kod Dojče banke iz 2023. godine. Najveće jednokratne otplate, čiji je uticaj na iznos otplate najznačajniji, odnose se na euroobveznice koje dospijevaju u aprilu 2025. godine u iznosu od 50 miliona eura, domaće obveznice koje dospijevaju 2026. godine u iznosu od 50 miliona eura, kao i euroobveznice koje dospijevaju 2027. godine u iznosu od 750 miliona eura“, piše u dokumentu Ministarstva finansija.

U narednoj godini za otplatu duga neophodno je obezbijediti 325 miliona eura, i to najviše za otplatu kredita za auto-put. Međutim, 2027. godina bi mogla predstavljati ozbiljan izazov. Naime, kako se navodi u dokumentu, u toj godini je neophodno obezbijediti preko milijardu eura za servisiranje obaveza po osnovu dospjelog duga. „U 2027. godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti oko 1.036 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na isplatu obveznice iz 2020. godine u iznosu od 750 miliona eura, redovnu otplatu kredita kod kineske Exim banke iz 2014. godine i kredita kod Svjetske banke (PBG2) iz 2020. godine“, navodi se u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2025–2028.

Rektor Božović: Najveći uspjeh UCG osnažen duh slobode i akademskih vrijednosti, demokratičnosti i otvorenosti

Za razliku od 2027. godine, u 2028. godini nedostajuća sredstva za otplatu kredita iznosiće oko 216 miliona eura.

U dokumentu se naglašava da će na povećanje javnog duga uticati finansiranje kapitalnih infrastrukturnih i razvojnih projekata, koji će u prosjeku iznositi oko 350 miliona eura godišnje. Za to su planirana kreditna zaduženja za projekte iz oblasti obrazovanja, zdravstva, putne i željezničke infrastrukture, energetike, zaštite životne sredine…

Izvor: Bankar.me