U zgradi Starog sata u Šamcu u aprilu će biti otvorena spomen-soba posvećena pionirki srpske kostimografije Milici Babić Andrić, rođenoj Šamčanki i supruzi nobelovca Ive Andrića, najavila je direktor šamačkog Centra za kulturu Milanka Blagojević. Blagojevićeva je rekla Srni da projekat zajednički realizuju Centar za kulturu i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske. Ona je navela da je resorno ministarstvo uvrstilo Milicu Babić Andrić među znamenite ličnosti Republike Srpske koje su obilježile određene epohe, te da je Vlada Republike Srpske odobrila 50.000 KM za ovu spomen-sobu.
„Spomen-soba će biti smještena u zgradi Starog sata koju je prije 95 godina izgradio dobrotvor Tošo Stavrić, a sada je u vlasništvu Eparhije zvorničko- tuzlanske. U pet prostorija na 120 metara kvadratnih biće predstavljena arhivska građa, fotografije, kostimografske skice sa premijera filmova, opera, predstava, a dio prostora predviđen je za tri originalna kostima Milice Babić Andrić prve školovane kostimografkinje u Beogradu“, rekla je Blagojevićeva.
Ona je dodala da će biti napraljena i replika ateljea Milice Babić u kojem će se nalaziti njena građa, skice, jedna replika kostima i spisak predstava i nagrada koje je dobila. Planirano je i opremanje multimedijalne sobe gdje će građani imati priliku da u digitalnoj formi vide cjelokupnu arhivsku građu koju Centar za kulturu u Šamcu dugo prikuplja. „Centar za kulturu će pokušati dočarati kako je izgledao zajednički život Milice i Ive Andrića, jer ćemo napraviti dnevni boravak i zahvaljujući Muzeju iz Beograda izložiti, pored ostalog, njihov originalni vjenčani list, fotografije iz kuće u Herceg Novom i sa dodjele Nobelove nagrade, te testament Ive Andrića u kojem se vidi da je sve ostavio supruzi Milici“, rekla je Blagojevićeva. Centar za kulturu je prošle godine, u okviru obilježavanja Dana opštine Šamac, organizovao trodnevni festival „Milica – žene u umjetnosti“ posvećen liku i djelu Milice Babić Andrić.
Tada je otvorena i izložba „Milica Babić Andrić – život i djelo“ koja je plod saradnje sa Muzejom Narodnog pozorišta u Beogradu, Muzejom pozorišnih umjetnosti Srbije i Muzejom grada Beograda.
Babićeva je bila srpski kostimograf i univerzitetski profesor. U Narodnom pozorištu u Beogradu radila je više od 30 godina. Opremila je oko 300 pozorišnih predstava, opera i baleta od 1930. do 1963. godine. Sarađivala je i sa pozorištima iz Zagreba, Sarajeva, Banjaluke, a obrazovanje sticala u Evropi. Rođena je u trgovačkoj porodici u Šamcu 2. septembra 1909. godine. Prezime Miličine majke Zorke vodi porijeklo od Pisarevića iz Šamca, a otac Stevan bio je imućan trgovac i mogli su da joj omoguće školovanje u Beču i Parizu.
Izvor: Glas Srpske
