Mogući evropski embargo na rusku naftu pogodio bi „cijeli svijet“, upozorio je Kremlj uoči sastanka Vijeća ministara.
Velika sedmica evropske i evratlantske sigurnosne i vanjske politike počela je danas. Održan je sastanak Vijeća za vanjske poslove koje čine ministrarke i ministri, a zatim je uslijedio zajednički sastanak s ministrarkama i ministrima odbrane, javlja juratnji.hr.
Zadatak Vijeća je pripremiti potrebna dokumenta za samit Evropskog vijeća, koje čine šefice i šefovi država i vlada članica EU, u četvrtak i petak. Sedmica je velika jer na taj sastanak dolazi američki predsjednik Džo Bajden. Istog će se dana održati i vanredni samit NATO-a, te grupe G7. Sve u Brisleu. S ciljem usklađivanja politika prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Mogući evropski embargo na rusku naftu pogodio bi „cijeli svijet“, upozorio je Kremlj uoči sastanka Vijeća ministara. „Takav bi embargo imao vrlo ozbiljan uticaj na svjetsko tržište nafte, štetan uticaj na energetsko tržište u Evropi“, ocijenio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Očito je da Amerikanci tu ništa ne bi izgubili, njihova bi pozicija bila bolja nego evropska, utvrdio je na konferenciji za novinare. Takva odluka pogodila bi cijeli svijet – zaključio je Peskov.
Nije neuobičajeno da se Peskov javlja prije sastanaka u Briselu, ali ovo je izgleda pokazatelj da Moskva zabrinuto iščekuje ishod ove sedmice. Koji bi mogao najaviti širenje evropskih sankcija na ruske energente.
U pripremi terena za raspravu, poljski premijer Mateuš Moravjecki tokom vikenda je pozvao da se u novi, peti paket sankcija uključi i blokada trgovine s Rusijom “što prije je moguće”, uključujući pomorski i kopneni promet.
Potpuno odsijecanje ruske trgovine dodatno bi natjeralo Rusiju da razmisli bi li bilo bolje zaustaviti ovaj okrutni rat – rekao je Moravjecki.
Što nije naišlo na očekivani odjek u Češkoj, formalnoj saveznici u okviru Višegradske grupe. Potpuna zabrana trgovine s Rusijom nije realna jer četiri paketa sankcija EU dobro funkcionišu, rekao je češki ministar finansija iz Građanske demokratske stranke (ODS) iz koje je i premijer Petr Fijala.
-Prema onome što sam čuo od kolega ministara finansija iz drugih zemalja, mislim da ovaj predlog neće dobiti podršku – rekao je ministar finansija. Dok češka vlada tvrdi da promoviše najstrožije sankcije protiv Rusije, potpuna zabrana trgovine značila bi kraj uvoza plina i nafte iz Rusije – što je potez neprihvatljiv za nekoliko zemalja EU, uključujući Njemačku i Austriju.
Po dolasku na sastanak irski i litvanski ministri izjavili su kako bi trebalo sankcijama udariti na ruski lukrativni energetski sektor, prenosi Rojters.
Šefica njemačke diplomatije iz stranke Zelenih, po dolasku je izjavila kako „slike koje stižu iz Ukrajine razdiru srce u grudima“.
Dodajući kako time postaje jasnijim da “EU, svijet koji vjeruje u poredak utemeljen na pravilima, mora izolovati ovaj režim“, referišući se na Rusiju.
No, odbila je da odgovori na pitanje šta bi moglo podstaći sankcije ruskom energetskom sektoru. Istovremeno je u Amsterdamu holandski premijer Mark Rute bio precizniji.
-Zemlje EU još uvijek uvelike zavise od ruske nafte i plina za snabdijevanje energijom i to se ne može jednostavno prekinuti u kratkom roku – prenosi Rojters.
-Previše rafinerija u istočnom i zapadnom dijelu Evrope još uvijek u potpunosti zavisi od ruske nafte, a s plinom je još gore – rekao je Rute. „Moramo smanjiti tu zavisnost. Moramo to učiniti što je prije moguće, ali to ne možemo učiniti sjutra”.
Riječi su kojima će se Rute suprotstaviti poljskom premijeru, ali i baltičkim zemljama jer ih je izgovorio nakon što mu je gost bio predsjednik Litvanije.
Poljska i baltičke zemlje računaju da će ih na sastanku Evropskog vijeća podržati Bajden koji je nedavno zabranio uvoz ruskih energenata, a slijedilo ga je UK. Takav se scenario može očekivati jer bi to bio izuzetno težak udarac na Moskvu. Još uvijek se čeka odgovor na pitanje koliki bi to bio udarac na članice EU zavisne od ruske nafte i plina.
Izvor: Dan
