Ponedeljak, 26 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Sajmon Sibag Montefjore: Putovanje od kamenog doba do ere dronova

Žurnal
Published: 31. oktobar, 2023.
Share
SHARE

Jedan od danas naj­cenjenijih i najpopu­larnijih pisaca isto­rijskih dela svakako je Sajmon Sibag Montefjore (1965) čije su knjige obja­vljene na 48 jezika. Veoma dobro je poznat našim čitaocima, naročito po knjigama „Staljin: Dvor crvenog cara“ (Britan­ska nagrada za istorijsku knjigu godine), „Mladi Staljin“ (nagrada „Kosta“ za najbolju biografiju), „Jerusalim“ (kineska na­grada „Venđin“), „Romano­vi“, „Pisma koja su prome­nila svet“. Ovaj britanski autor objavio je i Mo­skovsku trilogiju koju čine romani „Sašenka“, „Crveno nebo u podne“ i „Jedne zimske noći“.

Foto: © Marcus Leoni

Na štandu Lagune veliko interesovanje iza­zvalo je njegovo najnovije delo na 1.300 strana koje su strani kritičari pro­glasili epohalnim „Svet: Porodična istorija“. Uo­či dolaska na Beogradski sajam, gde će sutra u sa­li „Ivo Andrić“ u 14 sati predstaviti svoja dela, a u 18 potpisivati knjige na štandu Lagune, Monte­fjore je dao ekskluzivni intervju za naš list.

Kako ste došli na ideju da u novom delu predstavite istoriju čovečanstva kroz sudbine čuvenih i manje znanih porodica i koliko ste vremena proveli radeći na ovom velikom poduhvatu?

Ovo je nešto što nije bilo urađeno do sada: jed­na istorija čitavog čove­čanstva od kamenog doba do doba dronova, u jednom tekstu koji pokriva sve kontinente i narode kroz priču o porodici. Knjiga je napisana da bude dostup­na svima i čitaocima ni­je potrebno predznanje iz istorije. Ideja je da se po­veže svetska istorija kroz intimu. Razmišljao sam kako da spojim ove dve stva­ri i shvatio sam da je odgo­vor – porodica. To je jedna stvar koja nas sve povezuje, osnovna jedinica ljudskog života sada i uvek, a ipak se stalno menja prema obi­čajima svake ere i kulture, odražava moral i reli­giju i politiku, predsta­vlja religiju, kraljevstvo, carstvo. I ta ideja zaista funkcioniše. Koristim porodice kroz istoriju kao vezu za pričanje priča, ali i da pričam o velikim promenama u tehnologiji ili migracijama ili ide­ologijama. Ali, naravno, to je bilo izuzetno teško. Niko to nije uradio do sada. I ovo je bio najveći izazov, ali i radost mog pisanja kao istoričara.

Od svih navedenih porodica u knjizi, koje su, po vašem mišljenju, ostavile najdublji trag i u pozitivnom i u negativnom smislu?

U centru knjige su tri velike porodice. Velika evropska porodica koja se protezala od Hlodovika i Merovinga preko Karla Velikog do Habzburga. Ve­lika istočnoazijska poro­dica – dinastija Džingis-kana i Tamerlana, uklju­čujući Mugale iz Indije. I velika zapadnoazijska porodica, kuća proroka Muhameda.

U ovoj knjizi niste se bavili samo vladarima i državnicima već i njihovim slugama, dvoranima, prorocima i filozofima. Kako ste dolazili do podataka o njima?

Sve u knjizi potiče iz primarnih izvora ko­liko je moguće, i u pravu ste: mnoge porodice su vladajuće porodice od Sargona Akadskog do Asa­da i Kimova i Trampova današnjice. Ali takođe je knjiga puna i porodi­ca pisaca, sluga, dželata, istoričara, robova… Tra­gao sam za ovakvim liko­vima svuda, ludački čitao i prikupljao sve izvore koje sam mogao. Želeo sam da knjiga obuhvati svu dra­mu čovečanstva!

Kako objašnjavate to što do dana današnjeg nismo izvukli pouke iz istorije?

Istorija je odlična učiteljica. Bolje nas uči moralu nego preciznim primerima jer je njen problem u tome što nije repetitivna ili ciklič­na. Ako bi se vođe suočile sa identičnim dilemama mogli bi da se konsultuju sa istorijom, ali svaki period, svaka država, sva­ki rat je drugačiji, ali i kombinuje teme i slično­sti iz prošlosti. Ali poznavanje istorije neophod­no je za vrsnog državnika.

Na veliko interesovanje naših čitalaca naišla je i vaša knjiga ovih dana objavljena na srpskom o Katarini Velikoj i Potemkinu. Vezivali su ih velika ljubavna strast i interesi, ali su se ipak razišli…

Katarina i Po­temkin bili su izuzetni i talentovani. Oni su takođe i u knjizi „Svet“.

Imali su stra­stvenu ljubav, veoma va­trenu, ali njihova druga strast bila je politika i oboje su bili geniji na vlasti. Kada su shvatili da će ih njihova ljubavna afera sagoreti, dogovo­rili su se o modernoj formi braka: vlada­će Rusijom zajedno kao partneri, ali svako od njih moći će da ima svog mlađeg ljubavnika. Na neverovatan način, ovo je uspelo.

Ono zbog čega su vaše knjige izuzetno čitane jeste i vaš veoma pitak stil pisanja, što baš nije karakteristično za dela iz istorije. Da li na tome posebno radite?

Istorija nije nau­ka, već mešavina nauke, književnosti, etike, fi­lozofije i drugih disci­plina. Ja sam književni pisac. Želim da moje knjige budu izvori i re­ference, ali želim i da budu prelepo štivo za čitanje. Iznova pišem i pišem i dajem sve od sebe da budu što bolje.

Vaša supruga Santa je romanopisac. Da li razmenjujete rukopise i eventualno se konsultujete?

Da, konsultujemo se međusobno.

Na kom rukopisu trenutno radite?

Pišem dečje ilustro­vano izdanje „Jerusali­ma“, što mi je još teže da napišem!

Dokle se stiglo u najavljenim ekranizacijama vaših knjiga?

Mislim da će „Mladi Staljin“ biti prvi sni­man, verovatno u Gruziji i verovatno na gruzij­skom, jer je na tom jeziku on i govorio.

Čitaoce zanima i privatni život omiljenih pisaca. Čime se, dakle, bavite kada niste za pisaćim stolom?

Naravno! Ono što najviše volim da radim jeste da sedim u kafiću, pijem kafu i gledam svet dok pričam sa prijateljima preko telefona, čitam novine, sa svojim labradorom Simbom koji sedi pored mene.

Autor: Dragan Bogutović
Izvor: Novosti

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Audi A8 na prvom mestu po vraćanju kilometraže
Next Article Nova Vlada kao garant stabilnosti

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Desant na Cetinjski manastir – bretelama, dekolteima i bermudama, tako milovci idu kod sveca

Bila je u vrijeme komunizma jedna doskočica „što golija to bogu milija“ (komunisti su sa…

By Žurnal

Nebojša Popović: Politički šamar specijalnog izaslanika Bundestaga za Milatovića i Hrvatsku

Piše: Nebojša Popović „Iako su neki kontroverzni donosioci političkih odluka bili uključeni u proces iniciranja…

By Žurnal

Politička mimikrija DPS-a

Licemjerstvo DPS-a postaje jedna od dominantnih tema na društvenim mrežama. Čini se da je sposobnost…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoMozaikNaslovna 4Politika

Darko Tanasković: Erdoganu odgovara spokojan Balkan

By Žurnal
MozaikNaslovna 2

Sedma dijaloška tribina: Suština naše vjere je Bog koji beskrajno ljubi čovjeka (VIDEO)

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 2PolitikaSTAV

Radonjić: Narod rekao svoje

By Žurnal
MozaikPolitika

Rat u Ukrajini – Kijev sanja o avionima F-16, „leopardi“ čekaju proleće

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?