Većina zemalja u svetu izašla je iz mera ograničavanja kretanja početkom 2022. dok je Kina nastavila politiku nulte tolerancije na COVID-19 što je značajno usporilo njenu, ali i svetsku, ekonomiju.

Od 192 zemlje i teritorije sa podacima veći BDP u 2022. u odnosu na početnu 2019. imalo je 141 a manji 51. Kada bi postojao neki indeks rigoroznosti primenjenih mera protiv virusa COVID-19 za sve zemlje mogli bi da izmerimo ima li neke veze, negativne, između ovih mera i dinamike BDP-a, uz pretpostavku da što su mere bile rigoroznije, to je manji BDP u 2022. u odnosu na 2019.
Najuspešnija zemlja prema BDP-u je Gvajana koja je gotovo utrostručila njegovu vrednost za tri godine i to je posledica početka eksploatacije nafte u njoj. Slede Irska, Tadžikistan i Turska, a i Kina je na relativno visokom 12. mestu sa „samo“ 14% kumulativnog rasta, što je previše nisko (malo iznad 4% godišnje) u odnosu na višedecenijski rast u prošlosti.
Srbija je najbolje rangirana od zemalja iz našeg regiona, na 33. mestu sa +10,1%. Osim Bugarske u drugoj trećini i S. Makedonije u trećoj, sve zemlje i KiM nalaze se u prvoj trećini zemalja prema ovom pokazatelju.
Druga strana medalje borbe protiv COVID-19, ako je prva usporeni ekonomski rast i povećanje nejednakosti i siromaštva, bila je zaduživanje država. U odnosu na povećanje BDP-a koliko je povećan javni dug? Za 51 zemlju sa smanjenjem BDP-a ovo je još gore pitanje.

Izvor: Miroslav Zdravković/makroekonomija.org
