Piše: Vojin Grubač, predsjednik NVO CRP
Dok neoustaštvo paradira Hrvatskom, Đukanovićevi mediji i propagandisti su stali na stranu zvaničnog Zagreba jer uniženje Crne Gore kroz hrvatske ucjene vide kao šansu za ljuljanja i destabilizaciju crnogorske političke scene.
U tome im podigrava ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović koji se ponaša kao krpa za čišćenje cipela svim hrvatskim političkim jastrebovima kojima stoji na usluzi, a stiče se utisak da je njegov savjetnik Ranko Krivokapić plaćeni lobista zvaničnog Zagreba.
Ibrahimović i Krivokapić svojom nesposobnošću da štite interese Crne Gore uvećavaju ucjenjivačke kapacitete Zagreba koji su prešli na sadističko iživljavanje nad Crnom Gorom izdižući taj trend u dimenziju najvišeg stepena ludila.
Za vrijeme višemjesečne agresije hrvatske diplomatije prema Crnoj Gori, Ibrahimović uopšte nije potegao pitanje masakriranja dvadeset jednog vojnika nikšićko – šavničke i barske grupe u splitskoj Lori. Umjesto da Crne Gora isplati porodicama tih crnogorskih vojnika 17 miliona evra, Ibrahimović i Krivokapić predlažu isplaćivanje te sume hrvatskim zatočenicima u Morinju gdje nije registrovan niti jedan slučaj ubistva. Zbilja, što Hrvatska već nije isplatila stotine miliona evra odštete za masakre koji su činjeni u Lori, da li ih je pitao Ibrahimović?
Dok Hrvatska ima pretenzije na račun naziva bazena u Kotoru i značaka na kojima je školski brod Jadran, Ibrahimović se nije osvrnuo niti predjavio pretenzije na skandalozno podizanja spomenika Miru Barešiću, proustaškom zločincu koji je ubio ambasadora Vladimira Rolovića u Stokholmu. Zašto?
NVO Centar realne politike: Režirana pobuna sindikata – vid radikalnog političkog djelovanja DPS-a
Ibrahimovića ne interesuju moderne tendencije neoustaškog pokreta u Hrvatskoj, polumilionski koncert Tompsona i nedavna nacistička divljanja u Sinju. Hrvatska ima pretenzije na crnogorsku Rezolucija o Jasenovcu, a Ibrahimović nama pretenzije na zločinački duh Jasenovca i Stare Gradiške koji se zadnjih mjeseci demonstrira u Hrvatskoj, gdje se ti zločini opjevavaju i veličaju.
Putem u Evropsku uniju se ne može ići preko ispunjavanja sadističkih ucjena zvaničnog Zagreba. Što se više pristaje na takva ucjene, više će divljati hrvatski diplomatski ekstremisti i njihovi trabanti u Crnoj Gori.
Zato se ta praksa treba prekinuti , Hrvatskoj odbiti svi zahtjevi i prepustiti Kvinti da ih dovede u red, što će ona vrlo lako uraditi.
Samim tim, tih najavljenih 17 miliona Hrvatskoj treba dati crnogorskim žrtvama pokolja u Lori, a Hrvatskoj ništa. Školski brod Jadran ne predavati i nikako ne mijenjati ime bazena u Kotoru. Mora se ispostaviti Hrvatskoj zahtjev za uklanjanje spomenika Barišiću i preporučiti im da malo smire sumanutost i komplekse .
A po pitanju crnogorske Rezolucije o Jasenovcu, uputiti ih na koncert Tompsona i proustaško divljanje u Sinju, konstatujući da je Rezolucija ispravno donesena i da će još biti proširena osudom prakse ideja NDH koje se masovno propagiraju u sadašnjoj, „modernoj“ Hrvatskoj.
Potrebno je imati osmišljeni plan djelovanja i pariranja Zagrebu, a ne stalno biti u defanzivi pred onima koje karakteriše podmuklost i enormni bezobrazluk. Ako učitamo tendencije da neonacizam postaje ideološki obrazac “moderne Hrvatske”, put Crne Gore u EU sigurno neće ići preko te države koja je u ideološkom posrtanju i predstavlja bruku Evrope, niti preko njihovih pretenzija koje mogu “mačku o rep okačiti”.
