Ponedeljak, 23 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Projekat za olakšanje suživota ljudi i medveda

Žurnal
Published: 3. april, 2024.
Share
Medvedi u Srbiji, (Foto:DZZPPS)
SHARE
Medvedi u Srbiji, (Foto:DZZPPS)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) pokrenulo je u jugozapadnoj Srbiji projekat „I mede i med, da uvedemo red” koji ima za cilj da spreči moguće štete koje rastuća populacija mrkog medveda uzrokuje u domaćinstvima, voćnjacima i pčelarstvu kao i da podrži razvoj eko-turizma promovisanjem prirodnih dobara koje odlikuju ovo područje.

 Mrki medved je najveći mesojed u Srbiji sa tri prisutne populacije: dinarsko-pindskom na zapadu, karpatskom na istoku i istočno-balkanskom na jugu zemlje. Zbog zakonske zaštite ove vrste i male gustine naseljenosti ljudi, broj mrkih medveda se polako povećava što usled nedostatka hrane dovodi do napada medveda na stoku, štete na voćnjacima i posebno na košnicama.

Niski prihodi i spore reakcije vlasti u pogledu kompenzacije znače da poljoprivrednici sami sprovode pravdu trovanjem ili odstrelom medveda. Pored ilegalnog ubijanja preti im i gubitak staništa. Stoga je DZPPS pokrenulo projekat koji, kako se navodi u saopštenju, razvija mrežu lokalnih poljoprivrednika koji žele da u prevenciji šteta nastalih od medveda koriste rešenja zasnovana na prirodi

 „Bilo je prvo potrebno sakupiti podatke o interakcijama sa medvedima u ovom području, slučajeve kada su ih ljudi videli ili kada su načinili neku štetu. Veliki broj ovih podataka smo sakupljali direktno na terenu, kroz razgovor sa poljoprivrednicima, lovačkim udruženjima, upravljačima zaštićenih područja, pogotovo sa predsednicima pčelarskih udruženja koji su nam nesebično ustupili podatke. Sada imamo izrađenu mapu na osnovu koje možemo zaključiti gde se susreti najčešće dešavaju i gde treba najpre reagovati. Ono na šta se ljudi takođe žale jesu administrativni problemi sa kojima se susreću prilikom prijavljivanja šteta nadležnim institucijama”, pojašnjava Damir Trnovac, biolog Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, koordinator ovog projekta.

Projekat se realizuje u Zlatiborskom okrugu i delu Raškog okruga gde se nalazi naša najveća populacija mrkog medveda. Pet domaćinstava najugroženijih pčelara će dobiti ograde dovoljno snažne da zaštite imovinu od medveda, a biće posađeno i 300 sadnica autohtonog voća kao izvor hrane za medvede, čime će i u praksi biti pokazano da postoje korisna rešenja zaštite kako za ljude tako i za mrke medvede. Drugi vid podrške suživotu sa medvedima jesu obrazovne aktivnosti kao i razvoj eko-turizma u ovoj oblasti. Planirano je da se uradi kratak film o prirodnim vrednostima i turističkim potencijalima ovog područja, koji će biti ustupljen lokalnim turističkim agencijama u promotivne svrhe, a sa istim ciljem će biti prikazivan i u lokalnim i nacionalnim medijima. U planu je da se u kratkim video formatima na društvenim mrežama predstave akcije postavljanja zaštitnih ograda, sadnje voća i delatnost pčelara ovog područja. Izrađena je brošura o mrkim medvedima i načinima prevencije štete koju pričinjavaju, koja se već uveliko distribuira u projektnoj oblasti, a takođe će biti korišćena i tokom radionica sa decom koje će biti održane u pet osnovnih škola. Projekat su podržali Euronatur, nemačka fondacija za zaštitu prirode i Deuter, nemačka kompanija za proizvodnju planinarske opreme.

Izvor : Politika magazin

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Hejz-Dejvisov rekord duplo manji od Koraćevog
Next Article Ta divna neostvarenja Slavka Krunića: Savremena dekadencija i umetnost začaranosti

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Apel protiv nasilja nad srpskim jezikom i ćiriličnim pismom

Piše: Prof. dr Jelica Stojanović Poštovani, kao što smo već nekoliko puta naglašavali najznačajniji kulturni…

By Žurnal

Dedović: Muzika dunavskih gromova

Leto 1979. – 16 mi je godina. Još ne slutim da ću pre jeseni zaplivati…

By Žurnal

Kada ćete se naučiti demokratiji?

Zoran Leković, novinar RTCG-a oglasio se na Fejsbuku povodom odluke Vrhovnog Suda u SAD da…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaMozaikNaslovna 3

Napomene uz Ime ruže – Umberto Eko

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 5

Za Kotor su vjekovima znali i svi kartografi koji nikada nisu ni bili ovdje

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaik

Sada je svaki Indijanac dobar Indijanac

By Žurnal
DruštvoKultura

Tajms: Kako britanski konzumenti kokaina finansiraju albanski mini Dubai

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?