Piše: Gorčin Blagojević
Buntovnik – Spasoje Pajo Blagojević, naziv je knjige koju su, povodom osamdeset godina od rođenja našeg značajnog književnika, u izdanju podgoričkog Unireksa, priredili mr Aleksandar Ćuković i dr Radoje Femić. Recenzent, prof. dr Jovan Delić, priređivači i gosti, knjigu će predstaviti u petak, 17. jula, na predstojećim Pjesničkim susretima na izvoru Pive, a uoči uručenja regionalne nagrade koja nosi ime jednog od osnivača te manifestacije.
Na 350 strana priređivači su dali izbor iz poezije i kritika, priloge za buduću monografiju, fotografije i druge sadržaje vezane za autora tragično preminulog prije trideset i osam godina. U koricama Buntovnika su prikazi, izvodi iz recenzija, zapisi, izjave i posvete Miodraga Bulatovića, Gojka Antića, Milentija Đorđevića, Branka Janjuševića, Koste Radovića, Jevrema Brkovića, Novaka Draškovića, Blagote Baća Mitrića, Mirka Vukovića, Budimira Dubaka, Bećira Vukovića, Radomira Uljarevića, Mihaila Peroševića, Jovanke Vukanović, Vojislava Minića, Velimira Miloševića, Ivana Cekovića, Zorana Rovčanina, Đorđa Janjića, Dragoljuba Jeknića, Dobrila Pavića, Obrada Nenezića, Novice Đurića, Toma Pavićevića i Duška Radovića.
-Cilj knjige je da na sveobuhvatan i jasan način ukaže na najautentičnije pjesničke punktove autora bez strogog praćenja hronološkog, tematskog, motivskog i drugih okvira, ali i da još jednom, nanovo, oživi ovog autora u savremenom trenutku. Naša namjera je da reafirmišemo neumrli pjesnički glas, da motivišemo savremene i buduće istraživače da se vrate Blagojevićevom nedovoljno proučenom djelu, kao i da javnosti skrenemo pažnju na veličinu, kvalitet i značaj njegovog stvaralaštva za naše prilike i uopšte kulturu – navodi se u predgovoru priređivača. Ćuković navodi da je Blagojević stvaralački radoznao, ispitivački i buntovnički raspoložen, nezadovoljstvo usudom pjesničke mnogookosti prerano zamijenio pogledom s onog svijeta.
-Nije moguće dati jedan odgovor na pitanje zašto nam je poezija ovog autora i danas bliska i potrebna. Blagojević ostaje uticajan na književnom nebu kroz svoju sposobnost da preoblikuje lična iskustva u univerzalne istine, čime nas živo podsjeća na vrijednost poezije kao sredstvo za istraživanje iskonskih osjećanja i unutrašnjih previranja. S druge strane, kroz poeziju ovog autora, dokazujemo da je istinska umjetnost sposobna da prelomi stege vremena i prostora – naveo je on.
Femić je istakao da izabrane kritike o djelu Blagojevića pokazuju da je bio u milosti izabranih kritičara, koji su u njegovom životu i djelu vidjeli neobične podudarnosti kakve se zapažaju samo kod rođenih stvaralaca.
-Tragično prekinut stvaralački niz iznjedrio je isto tako fragmentizovan odaziv književne kritike, u čemu takođe ima svijetlih izuzetaka… Korpus ovdje priređenih kritika treba posmatrati kao nukleus budućih, cjelovitijih ogledanja o djelu pisca koji je to svojom stvaralačkom autentičnošću svakako zaslužio.
Štampanje knjige pomoglo je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, na Konkursu za finansiranje projekata u 2024. godini. Promovisanje knjige u regionu omogućili su Ivan Jokov Blagojević i GP Fidija.
Spasoje Blagojević je rođen 1. juna 1946. godine na Pivskom Oku, kao šesto od osmoro djece protojereja i prosvjetitelja Đurka i Savete, rođene Blečić. Osnovnu školu završio na Goransku, gimnaziju je pohađao u Nikšiću, a završio je u Gornjem Milanovcu. Nakon studija na Učiteljskom i Filozofskom fakultetu u Beogradu, radio je u školi, a potom u SIZ-u za socijalno.
Učesnik je studentskih demonstracija 1968. godine koje su imale veliki uticaj na njegov lik i na njegovo djelo. Uz Kostu Radovića, Novicu Tadića i Dobrila Pavića, jedan je od osnivača Pivskih susreta i njihov urednik u naslavnijem periodu.
Zajedno sa pjesnikom Radulom Željkom Damjanovićem, život je izgubio u saobraćajnoj nesreći, 30. oktobra 1988. godine, u okolini Višegrada, na povratku sa Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu. Sahranjen je u Plužinama, a spomenik je rad vajara Srđana Kovačevića.
Blagojević je poeziju objavljivao od 1968. godine u časopisima kao što su Student, Mladost, Koraci, Stvaranje, Književna reč, Mostovi, Univerzitetska riječ, Ovdje, Odjeci, Književne novine, Savremenik, Spone, Delo, Bagdala… Publikovao je zbirke pjesama Prije nepoznatog vjetra, Naslov dana i Idem da je volim, roman Edipova kći, kao i Antologiju savremene jugoslovenske poezije Oko. Posthumno su objavljene njegove zbirke Tuce bolesnih noževa i Uziđivanje sjenke.
Bio je član KZ Vladimir Mijušković i UKCG, a predstavnik Crne Gore i Jugoslavije na književnim manifestacijama u Rumuniji, Bugarskoj i u Italiji, kao i na svjetskom poetskom festivalu Struške večeri poezije.
Zbog izuzetnog doprinosa razvoju Pive i Crne Gore, dobio je savezni Orden rada sa zlatnom medaljom.
Dobio je i Nagradu oslobođenja Plužina, ali je odbio da je primi od tadašnjeg rukovodstva. Dobio je Zlatnu značku Lovačkog saveza i brojna sportska priznanja. Posthumno, dobio je plaketu Dragan Jovanović, za doprinos razvoju MKPZ, kao i nagrade UKCG i KZ.
Od kocke do rokenrola
Osobenim odnosom prema političkim, društvenim i kulturnim zbivanjima, zalaganjem za demokratiju u ondašnjem jednopartijskom sistemu i zalaganjem za socijalnu pravdu, Blagojević je postao jedan od simbola crnogorske avangarde tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
Zbog takvog angažmana, bio je na mjerama zloglasne komunističke UDBE, o čemu je pisano i javno govoreno poslije njegove smrti. Tri puta je istjerivan iz partije, a posljednji je bio i prijetnja zatvorom. Za razliku od svojih bližljih i od svojih prijatelja, koji su brinuli zbog njegovih stavova, on je te postupke doživljavao kao farse i o njima nije govorio osim kroz šalu i viceve.
Bio je poznat i kao kockar, a na višednevne partije pokera putovao je širom bivše SFRJ. U zaostavštini Paja Blagojevića su kolekcije knjiga, umjetničkih slika, gramofonskih ploča iz zlatnog doba rokenrola, kao i etnografska zbirka koja sadrži veliki broj starih predmeta.
Izvor: RTNK
