Creda, 11 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoKultura

Pogled iskosa: Sto godina socrealizma

Žurnal
Published: 8. jul, 2023.
Share
Komunistička propaganda, (Foto: PBS)
SHARE
Komunistička propaganda, (Foto: PBS)

Sovjetski Savez (osnovan 1922, prestao da postoji 1991. godine) bio je sistem grube političke diktature, ali to je u mnogo suptilnijem smislu i zapadni svet, demokratija je lažna, političkih sloboda nema, vođe desnice u SAD su pobijene, a levičarski i hipi bunt kontrakulture oko 1968. godine brutalno ugušeni.

 Još više od velikog uzora komunističkog društva kao jedine delatne suprotnosti i nade u drugačiji svet od kapitalističkog, čiju patologiju po Marksovom predviđanju mi sada živimo, Zapad Sovjetiji nije mogao da oprosti autarhiju, državu inteligentno zasnovanu da bude potpuno nezavisna. SSSR nije mogao da se uceni MMF, vojno i ekonomski, a imao je i svoju autentičnu kulturu.

Americi kao lideru zapadnog sveta smetaju sve autarhije, nezavisne države od Japana, čiju su samostalnost srušili silom sredinom devetnaestog  veka do Kube. Jedna od laži u vezi sa socijalizmom je da stvara samo narodnu kulturu za mase i da uprosečuje umetnost uslovljenu birokratijom. Dovoljno je setiti se najviših stvaralačkih dometa oličenih u ruskoj pijanističkoj školi, baletu, Šolohovu (Nobelova nagrada za književnost 1965. godine), Šostakoviču, Prokofjevu, Ejzenštajnovim filmovima ili kulture knjige i izdavaštva koji su bili među najnaprednijima u svetu.

 Deo tog grandioznog projekta je i socijalistički realizam u oblasti likovne umetnosti i arhitekture, koju u pojedinim primerima neki smatraju pretečom postmoderne. Njegove estetske osnove slavljenja radništva postavljene su još 1906. godine u romanu Maksima Gorkog „Mati“, a uveo ga je Lenjin neposredno posle Oktobarske revolucije, nezadovoljan ruskom avangardom, optuženom za hladnoću i nerazumljivost.

Zastava Sovjetskog Saveza, (Foto: Sputnjik)

Pojedini rodoljubi kao Solženjicin smatraju da je nedostojno pisati o tako bezvrednoj umetnosti kao što je socrealizam, dok neki ruski slikari nisu hteli svoje privatne slike ni da slikaju istim onim četkicama koje su upotrebljavali za državne. Osnovno pitanje je da li politički diktirana umetnost može da stvori visoke likovne vrednosti? Mnogi misle da može, dovoljno je pogledati bilo koju sliku Dejneke ili skulpturu Muhine. Ako ništa drugo, socrealizam je očuvao visoke domete ruskog realizma iz devetnaestog veka, formirao od Rusije do Bugarske i Kine najbolje studije za likovnu umetnost, koje su u osnovi proboja savremenog kineskog slikarstva, a u originalnom vidu traje i danas kao jedina umetnost u Severnoj Koreji.

 Služben, državan, opresivan i često (namerno) sirov u izrazu, socrealizam je pomno izučavan i na Zapadu, njime se bave i najveći živi teoretičari umetnosti kao Boris Grojs.

Socijalistički realizam je drama ateizacije, nova forma podržavljenog realizma, ali je tragičan i po tome što je Staljin njegove majstore kao i ruske avangardiste slao u konclogore u Sibir. Za razliku od apstraktne umetnosti, tog zapadnog socrealizma, očuvao je najviše domete zanata i figurative umetnosti.

Dejan Đorić

Izvor: Novosti.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article EU bitka za baterije smartfona
Next Article Malkolm Čejun: Tragedija američkog spoljnopolitičkog realizma

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Nebojša Jevrić: O smrti i smehu

Piše: Nebojša Jevrić Ako mačka preskoči mrtvaca on će se povampiriti. Kad se to desi…

By Žurnal

Projekat digitalnog dolara, surfovanje na talasu propasti kriptomenjačnica

Hapšenje Sema Bankman-Frida, vlasnika Ef-Ti-Eksa, jedne od najvećih propalih kriptomenjačnica, "poguralo" je pitanje značajnije regulative…

By Žurnal

Izveštaj Rojtersovog instituta za medije: Prilagođavanje potrebama ljudi koji ih nemaju

Nove (loše dakako, sve drugo bi bilo iznenađenje) okolnosti skolile su sve umornije i malobrojnije…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaMozaik

Zemlja zlih (2024): Ljudi i tehnologija

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 2PolitikaSTAV

Grubač: Kokoti Đukanovićeve partije

By Žurnal
Kultura

Bes, tuga i „ja pa ja“ – tekstovi pesama sve jednostavniji i sa više egocentrizma i ponavljanja

By Žurnal
KulturaMozaik

Šta sve može da bude čovjek – strip Danijela Meučija o Tesli

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?