Knjiga „Sušćepan, crkva, običaji, vjeronauka“, autora Gorana Komara, Nebojše Raša i Teodore Pantelić, predstavljena je sinoć u Dvorani „Park“ u Herceg Novom.
Autor Nebojša Rašo podsjetio je da mnoga predanja ukazuju da je selo Sušćepan vezano za Hercega Stefana Kosaču, da je on podigao crkvu, kao i da se njegov grob nalazi u selu, kao i toponim Šćepan Gora sa mnoštvom starih grobnih ploča poklopnica.
– Interesantno je da je Sušćepan prvo selo koje je od svojih sredstava obnovilo crkvu u oštećenom zemljotresu. Iako je to vrijeme kada je crkva bila na margini društvenog života taj period istorije SPC je bio izuzetno buran i to će pokazati vrijeme, kazao je Rašo. On je podsjeto na novske zadužbinare, među kojima je i Leso Antunović, koji je jedan od njih.
– Polovinu kuće u Herceg Novom, ostavio je selu Sušćepan radi školovanja siromašne djece iz istog sela, „s tim pak da ova polovica kuće ne smije da se proda prije 50 godina“. Tako se Leso upisao u besmrtne Novljane, kazao je Rašo i dodao da Crkvu Svetog Stefana krasi ikona dar Lesa Antunovića, a rad poznatog majstora Stanka Lepetića. Lesova udovica Anđe kada je puklo zvono na crkvi, dala je sredstva se napravi novo. U knjizi su, kako je istakao Rašo, pokušali da zapišu najvažnije običaje za slavu, Božić, svadbu i Vaskrs i pokažu narodno bogatstvo novskog zaleđa. Ova knjiga značajan je prilog istoriji SPC, ali i etnografiji srpskog naroda.
Autor Goran Komar govorio je o velikim istorijskim i političkim događajima koji su se odigravali na ovim prostorima. U tim velikim vremenima na Sušćepanu je stajala Crkvica Svetog Arhiđakona Stefana.
– Djelovi oltarske pregrade koji su ovdje pronađeni, kada je počela obnova su pronađeni u zvoniku. Žitelji su ih stavili na izloženo mjesto i oni su na taj način sačuvani, a kasnije su premješteni u porti. Postoji mišljenja da su ovi djelovi i oltarske pregrade stare crkve na Sušćepanu mogu smještati u period od devetog do osmog vijeka. Veliko groblje se nalazi oko crkve i van današnje porte Crkve Svetog Stefana koje treba istraživati, kazao je Komar. Punu emancipaciju, kako je kazao Komar, ovo mjesto je dobilo u vrijeme osnivanja Topaljske komunitadi 1718. godine.
– Brojni njegovi žitelji su učestvovali u upravnim tijelima Topaljske komunitadi dok je god ona trajala. Pored svih prezimena, koja su ostavila svoj pečat istoriji Topaljske opštine i Boke kotorske veoma je značajan sušćepanski glavar Pero Lučić, kazao je Komar.
Vjeroučiteljica Marija Pantelić kazala je da je prvi čas vjeronauke održan prije 16 godina. Tada je prisustvovalo samo nekoliko đaka, a danas ih je toliko da im je učionica mala da bi svi stali.
– Škola vjeronauke je ono što generacijama oblikuje djecu i mlade, među kojima postoji veliki broj talenata koji se ispoljavaju kroz pjevanje, recitacije, a čak i pisanje sopstvenih pjesama kroz koje slave Boga. Naš cilj nije bio samo da ih učimo o našoj crkvi, religiji, već kako da budu dobri ljudi. Nastojimo ne samo da djeca usvoje znanje koje želim da im prenesem, već da kroz nastavu vjeronauke razviju empatiju, dobrotu i velikodušnost, kazala je Pantelić.
Predsjednik Crkvenog odbora Predrag Sladović kazao je da su on i Vojo Pantović, a u cilju očuvanja običaja, zamolili publiciste Nebojišu Raša i Gorana Komara, da to sve objedine u knjigu.
– Mi smo na ideju došli prošle godine, a da izdamo knjigu pomogla nam je Opština Herceg Novi, Herceg fest i brojni donatori. Zahvalni smo Voju Pantoviću, Radivoju Stjepčiću, pokojnima Svetozaru Sladoviću i Dušanu Grbiću, koji su u ovim teškim trenucima uspjeli da održe i sačuvaju naše običaje. Imali smo saznanja od starijih o istoriji našeg sela, među kojima je i Leso Mijajlović, ali i knjigu Velja Pestorića, kazao je Sladović.
Promociji, koju su organizovali Srpski soko Herceg Novi, Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku, Srpsko-pravoslavni odbor Sušćepana prisustvovali su predsjednik Opštine Stevan Katić, konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović i počasni građanin Herceg Novog Zoran Dojčinović, kao i otac Obren Jovanović, arhijerejski namjesnik hercegnovski. U programu su učestvovala djeca sa vjeronauke.
Izvor: Mitropolija crnogorsko-primorska
