Dnevna kolumna First Voice CGTN-a pojašnjava nova pitanja i bolje definiše dnevni red vijesti, nudeći kinesku perspektivu o najnovijim globalnim događajima.
Zamislite da ste daleko ispred svih u maratonu. Međutim, trkač iza postepeno vas sustiže i dolazi vrijeme kada ste sigurni da će vas prestići. Kakav će biti vaš instinktivni odgovor?
A) Nastavićete da trčite najbolje što možete, ali ćete skromno priznati ako vas brži trkač pretekne, prihvatajući poraz u pravom sportskom duhu.
B) Saplešćete drugog trkača ili ga gurnuti sa staze da biste obezbjedili svoje vođstvo i pobedu trikom ili na prevaru.
Tačan, odnosno pravičan odgovor će biti očigledan većini. Međutim, ako se proširi ideja maratona na duge staze na globalni ekonomski rast u poslednjih 7-8 decenija i zamijene dva vodeća trkača sa SAD i Kinom, takođe će biti sasvim evidentno da dugogodišnji lider u ovoj trci ne igra fer.
Za SAD, fer-plej je prolazan, posebno kada je u pitanju takmičenje sa Kinom u bilo kojoj sferi. Nesigurnost guranja na drugo mjesto pokreće paranoju kod SAD, što je navodi da pribjegne svim vrstama nepravednih sredstava da povuče Kinu i zadrži svoju dominaciju u političkim, ekonomskim i odbrambenim sektorima.
Posljednji potez Vašingtona ranije ove nedjelje etiketirajući kineske telefonske kompanije kao američke prijetnje nacionalnoj bezbjednosti je još jedan klasičan slučaj paranoje i propagande supersile koja blijedi protiv rivala koji raste.
Sa Kinom ne samo da je premostila jaz sa SAD u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija (ITC), zapravo preuzimajući vodeću ulogu u oblastima kao što su 5G i AI poslednjih godina, već se tehnologija pojavila kao ključna granica tekućeg trgovinskog rata, ili je nazovite tehnološki rat, ako hoćete, između dvije najveće svjetske ekonomije.
Nije ni čudo što su SAD krenule u ofanzivu u vođenju rata protiv kineskih tehnoloških i telekomunikacionih kompanija u poslednjih nekoliko godina.
Pod bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, Vašington je počeo da primjenjuje široku kontrolu izvoza u jasnom pokušaju da odsiječe kineske tehnološke kompanije kao što je Huavei Tehnolodžis od vitalne, sofisticirane opreme i softverskih projekata u SAD a takođe i globalno. Trenutni američki predsjednik Džo Bajden je nastavio sa tom politikom, čak je proširio nepravedne mjere za kineske firme.
Na istom tragu, američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) u utorak je navela kineske telekomunikacione kompanije – Čajma Unikom (Amerika), Pacifik Netvorks Korp i njenu ćerku kompaniju KomNet (SAD) LLC u potpunom vlasništvu – kao prijetnju za američku nacionalna bezbjednost. Ovo je poguralo ukupan broj kineskih kompanija na listi na devet, pokrivajući sva tri glavna telekom operatera u Kini – Čajna Mobajl, Čajna Telekom i Čajna Unikom. Prošle godine, tri kompanije su takođe skinute sa liste Njujorške berze (NYCE).
Peking je oštro kritikovao odluku FCC kao kršenje međunarodnih trgovinskih i tržišnih normi. „Ovo je još jedan primjer da SAD pretjeruju sa konceptom nacionalne bezbjednosti i zloupotrebljavaju državnu moć da bi potisnule kineske kompanije“, rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin novinarima u srijedu.
„Ono što su SAD uradile prekršilo je pravila tržišne ekonomije, podriva međunarodni ekonomski i trgovinski poredak i ozbiljno šteti interesima kineskih kompanija. Kina to odlučno odbija“, rekao je on pozivajući Vašington da odmah promijeni svoj pogrešan pravac djelovanja i prestane da potiskuje kineske kompanije. „Nastavićemo da preduzimamo neophodne mjere kako bismo čvrsto podržali zakonita prava i interese kineskih kompanija“.
Najnovija odluka američkog regulatora znači da se novac iz FCC-ovog fonda za univerzalne usluge od 8 milijardi dolara ne smije koristiti za kupovinu ili održavanje proizvoda kineskih kompanija. Fond podržava telekomunikacije za ruralna područja, potrošače sa niskim prihodima i objekte kao što su škole, biblioteke i bolnice.
Potez FCC grubo ignoriše negativan uticaj koji će takva odluka imati na poslovno okruženje i razvoj sopstvene telekomunikacijske industrije u SAD i drugih domaćih sektora. Trgovinski i tehnološki ratovi Trampove i Bajdenove administracije sa Kinom doveli su samo do perioda povećane inflacije, sporadičnih povećanja kamatnih stopa i eskalacije straha od ekonomske recesije.
Apsurdna zabrana ekonomične, visokokvalitetne kineske opreme za američko tržište, iako ima ograničen uticaj na prihode ili poslovanje kineskih kompanija, prouzrokovaće ogromne troškove za američke planove izgradnje novih telekomunikacionih mreža, baznih stanica i pružanja komunikacionih usluga širom zemlje.
Ova samoporažavajuća odluka, da se kineske telekom kompanije drže dalje od SAD projekata, dodatno će dovesti do jaza u tehnološkoj i telekomunikacionoj infrastrukturi između Kine i SAD, pri čemu ovaj drugi već zaostaje u mnogim aspektima.
Kapitalni izdaci bežičnih provajdera SAD-a dostigli su najviši nivo u istoriji u 2021, prema američkim podacima. Udruženje za mobilne telekomunikacije i internet (CTIA). američki provajderi su uložili 35 milijardi dolara u rast, poboljšanje i vođenje svojih mreža 2021. godine, a izgrađeno je manje od 70.000 novih mobilnih lokacija u SAD između 2019. i 2021. godine, prema CTIA.
Poređenja radi, Kina je samo 2021. dodala 650.000 novih mobilnih lokacija, uz ulaganje od 184,9 milijardi juana (26,12 milijardi dolara), navodi se u izvještaju Ministarstva industrije i informacionih tehnologija.
Šta SAD trenutno smatraju „kaznenim“ mjerama protiv kineskih kompanija će na dugi rok biti pretraživano. Nepravedna i kratkovida američka politika će na kraju naštetiti globalizaciji i kočiti globalni ekonomski rast i istovremeno oštetiti njihivi sopstveno tržišno okruženje uzrokujući gubitak sredstava za život mnogim Amerikancima.
U središtu ove bezumne igre je iracionalna težnja SAD za globalnom dominacijom zauvijek i obuzdavanjem Kine u usponu po svaku cijenu – paranoja hegemona koji blijedi.
Izvor: CGTN
