Pošto bliski odnosi mađarskog premijera Viktora Orbana s Pekingom postaju meta opozicije u pooštrenoj predizbornoj kampanji, vlada sada pokušava da se distancira od nekih svojih kontroverznijih politika prema Kini, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Novi potez Orbanove vlade dolazi u trenutku kada Peter Marki-Zaj — konzervativni gradonačelnik malog grada koji se pojavio kao kandidat koga je izabrala koalicija opozicionih stranaka — predstavlja, kako mnogi kažu, najbolju šansu za zbacivanje Orbana u više od jedne decenije.
U onome što se oblikuje kao tijesna trka uoči proljetnih izbora, Budimpešta usvaja novi pristup, s obzirom na to da je Marki-Zaj obećao da će uzdrmati odnose zemlje s Kinom i da će ciljati na projekte koje Kina finansira u toj zemlji.
„Mađarska vlada sada šuti o takvim kontroverznim pitanjima vezanim za Kinu i pokušava da naglasi svijetlu stranu [kinesko-mađarskih] veza, poput količine kineskih investicija koje se slivaju u zemlju“, rekao je RSE Tamas Matura, asistent na Korvinus univerzitetu u Budimpešti.
Pod Orbanom, koji je na toj funkciji od 2010. godine, Mađarska je izgradila bliske veze s Kinom.
Odnosi su se dodatno proširili u okviru politike „otvaranja prema Istoku“ mađarskog lidera s ciljem da se njeguju bliski odnosi s Pekingom i Moskvom kako bi se privukle investicione i ekonomske mogućnosti za zemlju.
Orban je od tada otvorio vrata nizu kontroverznih kineskih inicijativa u zemlji – uključujući univerzitet u Budimpešti koji finansiraju Kinezi i željezničku prugu do Beograda, kao i nabavku kineskih respiratora i vakcina tokom pandemije – koje su se našle na nišanu opozicije zbog zabrinutosti oko duga i korupcije.
S anketama koje pokazuju da je Marki-Zaj izjednačen s Orbanovom strankom Fides, opozicioni kandidat je pokušao da u centar pažnje gurne Orbanove kontroverzne veze s Kinom pozivajući na reviziju odnosa Mađarske s Pekingom.
Opozicioni kandidat je također optužio Orbana za korupciju u pregovorima o finansiranju pruge Budimpešta-Beograd, gđe je vlada uzela 20-godišnji kineski kredit od 1,9 milijardi dolara i obećala da će prestati da se miješa u napore Evropske unije kojim se osuđuje Peking zbog zabrinutosti za ljudska prava u Hongkongu i kineskoj provinciji Zapadni Sinđijang.
U Briselu, više zvaničnika EU upoznatih s politikom Unije prema Kini izjavilo je za RSE da mađarski zvaničnici nisu izrazili protivljenje obnavljanju sankcija Pekingu zbog Sinđianga, velikim dijelom zbog toga što Budimpešta želi da izbjegne pokušaje opozicije da kritikuje Orbana zbog njegovih veza s Kinom.
„Sve se mora preispitati i pregledati i sva korupcija mora biti identifikovana“, rekao je Marki-Zaj za Saut Čajna morning post. „Željeznička pruga Budimpešta-Beograd i nabavka vakcina moraju se ponovo razmotriti i nezavisni organi vlasti to moraju detaljno da provjere.“
Makri-Zaj i ‘otvaranje prema Istoku’
Marki Zaj nagnao je Orbanovu vladu da se upusti u žestoke akcije u zemlji i inostranstvu kada je riječ o njenoj politici prema Kini.
Ovaj zaokret se posebno osjetio u Briselu, gđe su mađarski zvaničnici bili voljni da priteknu u pomoć Pekingu kako bi iznudili više kineskih investicija i zadržali diplomatsku podršku zbog njegovog demokratskog nazadovanja, koje je bilo u fokusu čestih sukoba između Budimpešte i EU.
Martovske uzvratne sankcije između Brisela i Pekinga zbog kineskog kršenja ljudskih prava u Sinđijangu, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto osudio je kao „besmislene, samoodvažne i štetne“ mjere.
Budimpešta je u aprilu i maju bila jedina od 27 zemalja članica EU koja je uskratila podršku kaznenim mjerama kao odgovor na to što je Peking uveo zakon o nacionalnoj bezbjednosti Hong Kongu i od tada je blokirala sve buduće mjere.
Međutim, iza kulisa u Briselu, zvaničnici EU upoznati s tim pitanjem izjavili su za RSE da je Mađarska do sada nagovijestila da se neće protiviti produženju mjera oko Sinđijanga jer usred nadolazećeg izbornog ciklusa pokušava da izbjegne priču o bliskosti s Kinom.
Zbog svojih veza s Kinom, Mađarska se također sve više nalazi po strani u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Nova vlada u Češkoj Republici saopštila je da će preuzeti više suprotstavljajući stav prema Pekingu, dok je dolazeća koalicija u Njemačkoj također pozvala na preispitivanje politike Berlina prema Kini nakon što se kancelarka Angela Merkel udvarala Pekingu kao partneru.
Nekoliko zemalja u regionu također je pozdravilo ministra vanjskih poslova Tajvana na značajnoj evropskoj turneji u oktobru, dok je Litvanija bila umiješana u napetu prepirku s Pekingom oko veza te baltičke zemlje sa Tajpejom.
Izgleda da će te tenzije rasti.
Kina je 21. novembra smanjila diplomatske odnose s Litvanijom zbog otvaranja tajvanske kancelarije u Viljnusu. U međuvremenu, Brisel radi na novom zakonu o lancu snabdijevanja zbog dubinske analize i na zakonima protiv prinude koji bi također mogli da budu usmjereni na Kinu i da pokvare odnose s Pekingom.
Matura smatra da to dovodi Orbanovu vladu u nezgodnu situaciju jer nastoji da upravlja rastućim antikineskim osjećanjima među susjedima Mađarske.
„[Ovo] može povećati značaj Orbana u očima Kine, pošto je on jedan od posljednjih prijatelja Pekinga u cijeloj EU“, rekao je on. „U međuvremenu, on ne može da pruži veliku podršku Kini usred kampanje… Tako da vjerujem da je Orban [za] sada prihvatio pristup da sačeka i vidi.“
Proljetni izbori
Mađarski projekti pod Orbanom koje finansira Kina nisu bili pošteđeni skandala, ali analitičari kažu da je centralno pitanje za Marki-Zaja uoči izbora da li to ima ođeka kod biračkog tijela.
„Definitivno postoji pokušaj da se pitanje Kine uvuče u izbornu kampanju, ali ostaje da se vidi da li će to biti uspješno“, kaže za RSE Dominik Istrate, analitičar konsultantske kuće Kesarev.
Zabrinutost zbog korupcije prati projekat željeznice Budimpešta-Beograd od kada je prvi put predložen 2014. godine, a vladina nabavka vakcine Sinofarm kineske proizvodnje također je bila upletena u kontroverze zbog visokih troškova i optužbi za korupciju.
Međutim, plan za izgradnju budimpeštanskog kampusa za prestižni Šangajski univerzitet Fudan naišao je na najveću osudu javnosti. Procjenjuje se da je oko 10.000 ljudi izašlo na ulice glavnog grada u junu, nakon što su procurili dokumenti pokazali da će vlada uzeti kredit od 1,5 milijardi dolara od kineske banke kako bi pokrila većinu troškova.
Orban je od tada rekao da će održati referendum o tom pitanju, ali se takvo glasanje suočava sa sve većom neizvjesnošću.
Projekat Fudan i dalje je nepopularan kod birača, a avgustovska anketa pokazuje da se više od dvije trećine Mađara protivi kampusu. Članovi mađarske opozicije – uključujući gradonačelnika Budimpešte Gergelija Karačonja – također insistiraju na referendumu širom zemlje o kampusu koji može da se uključi na glasanju za savezne izbore. Međutim, to se trenutno suočava s nekoliko pravnih izazova koji bi mogli da ga odlože do izbora 2022.
Iako je kritikovao kineske megaprojekte koji su od Orbana dobili zeleno svjetlo, Marki-Zaj je također nastojao da se pažljivo pozicionira kao neko ko nije protiv Kine. Gradonačelnik malog grada Hodmezovašarhelja rekao je da su kineske investicije dobrodošle sve dok su na „obostrano korisnoj osnovi“, dodajući da poštuje uspjehe Pekinga.
Orbanova vlada je u međuvremenu preusmjerila svoju pažnju na druga pitanja koja bi mogla da podstaknu birače i definišu izbore.
Pristalice stranke Fides već su izjavili da će biti „velikog miješanja SAD“ u izbore 2022., fokusirajući se na vrijeme koje je Marki-Zaj proveo u SAD kao dokaz da on zastupa strane interese.
Orbanova vlada je također predložila referendum o aktuelnim zakonima koji ograničavaju mogućnost škola da predaju predmete o homoseksualnosti i transrodnim pitanjima, koje je premijer predstavio kao dio „ideološkog rata“ s Evropskom unijom.
„Na kraju krajeva, izbori će biti referendum o Orbanovoj sposobnosti da vlada i o tome gdje se zemlja nalazi nakon 11 godina Fidesa“, rekao je Istrate. „Na kraju, izbori će se svesti na unutrašnja politička pitanja.“
Reid Standish i Balint Szalai
Izvor: Radio Slobodna Evropa
