Ponedeljak, 26 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

“Njegošev dan” u Matici srpskoj u Novom Sadu

Žurnal
Published: 14. novembar, 2023.
Share
Mitropolit Joanikije u Matici srpskoj, (Foto: Fejsbuk)
SHARE
Mitropolit Joanikije u Matici srpskoj, (Foto: Fejsbuk)

Matica srpska od 2009. godine naučnim skupovima obeležava 13. novembar – dan rođenja Petra Petrovića Njegoša, velikog pesnika i filozofa, a tome je prethodilo i osnivanje Njegoševog odbora Matice srpske. Tim povodom i ove godine, kada se navršava 210 godina od Njegoševog rođenja, kao i prethodnih godina, u Matici srpskoj u Novom Sadu je upriličena svečanost pod nazivom „Njegošev danˮ i naučni skup „Izdanja Gorskog vijencaˮ. Svečanost su pozdravnim obraćanjima otvorili Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, akademik Matija Bećković i profesor dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske, a potom su usledila izlaganja u okviru naučnog skupa „Izdanja Gorskog vijencaˮ.

 Svečanosti je prethodila sednice Njegoševog odbora Matice srpske u čijem radu su učestvovali Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, predsednik odbora, Episkop bački dr Irinej, akademici Matija Bećković i Miro Vuksanović, potpredsednici odbora, kao i ostali članovi odbora.

Čvrste su i neraskidive veze Matice srpske i Njegoša. O njegovom delu prvi put se pisalo u Letopisu 1834. godine, nakon toga i sam objavljuje u tom časopisu, a član Matice Njegoš postaje 1845. godine. Stoga ne postoji ništa prirodnije nego da Matica slavi ovog velikog pesnika i mislioca, kazao je potpredsednik Njegoševog odbora, akademik Matija Bećković za Radio televiziju Vojvodine. “Svi njegovi poklonici širom srpskoga naroda da slave svoga najvećega pesnika, koga su svi najveći Srbi i najumniji Srbi i najvažniji Srbi, proglasili neuporedivim i, kako je neko od njih rekao, jedinim genijem među svim našim stvaraocima”, poručio je Bećković.

 Njegošev odbor Matice srpske od 2006. organizovao je nekoliko naučnih skupova o njegovom delu, pokrenuo Njegošev zbornik i obeležio 175. godišnjicu Gorskog vijenca, verovatno najtumačenijeg domaćeg dela po mišljenju akademika Mira Vuksanovića u kom je epsko dovedeno do umetničkog.

“Gorski vijenac je zapravo iz glave cijela naroda, čija je glava Njegoš i Gorski vijenac je srpska uspomena koja se posvetila i Gorska Luča koja obasjava Njegoševu zemlju”, istakao je Miro Vuksanović. Dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša u Crnoj Gori slavi se kao državni praznik kulture. “Mi smo u Crnoj Gori vrlo svečano proslavili ove godine Njegoševe dane od dana njegovoga upokojenja 1. novembra do današnjeg dana. Sve je bilo ispunjeno nizom svečanosti, a ove svečanosti u Matici srpskoj računamo kao završne, zaključne, koje će svemu tome dati jedan blistavi pečat”, kazao je Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Matica srpska je 2004. otvorila Njegoševu sobu u kojoj se nalazi najveća privatna zbirka njegovih dela, kao i literature o njemu.

Izvor: Mitropolija crnogorsko-primorska

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Žaneta Đukić Perišić: Andrićevo delo je spomenik čovečnosti
Next Article Baš je bio praznik…

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Kratka istorija svesti (iz knjige „Kako se gradi priča“ Džejms Vuda)

Ovaj tekst preuzet je iz knjige Kako se gradi priča književnog kritičara Džejmsa Vuda (izdavač: Kontrast izdavaštvo,…

By Žurnal

Slavko ili Milo – ko ima božansku moć?

I jedan i drugi ste demonstirali ateističku i nedemokratsku neupućenost u crkvena pitanja. I obojica…

By Žurnal

Vladimir Kolarić: Poj vaskrsenja Maksima Vojvodića

Odrastao sam na rokenrolu i gusle, kao ni bilo koja druga forma narodne muzike nisu…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaMozaikNaslovna 2STAV

Besmrtnost je, kažu, bliža nego ikad. Ali nije čovek Trigerova metla

By Žurnal
DruštvoKultura

Priča se uvek ponaša kao voda

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 4

„Umara me pogled na svijet“ (i jedna drevna kineska priča)

By Žurnal
DruštvoKultura

Primeri čojstva iz istorije jadranskog grada Bara

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?