Piše: Redakcija
Izmjene Ustava koje je usvojila Skupština Crne Gore na prvi pogled djeluju tehnički. Međutim, riječ je o reformama koje zadiru u samo srce ustavnog poretka: nezavisnost pravosuđa, odgovornost izvršne vlasti i usklađivanje države sa evropskim standardima. Upravo zbog toga one predstavljaju jednu od najvažnijih institucionalnih promjena od obnove nezavisnosti.
Prva i vjerovatno najvažnija izmjena odnosi se na jačanje nezavisnosti sudstva. Prema predloženom rješenju, ministar pravde više neće biti član Sudskog savjeta. To nije simbolična promjena, već uklanjanje direktne veze između izvršne i sudske vlasti. Ministar pravde je politička ličnost, član Vlade koja vodi dnevnu politiku. Njegovo učešće u tijelu koje odlučuje o karijerama sudija uvijek otvara prostor za sumnju da politika može uticati na sudove, čak i kada takav uticaj faktički ne postoji. Ustavna demokratija počiva upravo na tome da sudovi ne samo budu nezavisni, već da javnost nema razloga da sumnja u njihovu nezavisnost.
Druga važna promjena jeste ukidanje ustavnog imuniteta članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti. U praksi to znači da ministri više neće moći da se pozivaju na posebnu ustavnu zaštitu ukoliko postoje osnovi sumnje da su zloupotrijebili javnu funkciju. Time se dodatno učvršćuje načelo jednakosti svih pred zakonom. U modernim evropskim ustavnim sistemima politička funkcija ne smije biti štit od krivične odgovornosti, već upravo suprotno, nosi viši stepen odgovornosti zbog povjerenja koje građani daju nosiocima vlasti.
Danas je apsolutna većina predstavnika građana Crne Gore nedvosmisleno potvrdila zašto će naša zemlja 2028. godine biti sledeća članica Evropske unije.
Pristupanjem porodici razvijenih i demokratskih evropskih zemalja, svi građani Crne Gore dobiće priliku za još bolji, sigurniji i… pic.twitter.com/TIJBS4mTG1
— Andrija Mandić (@AndrijaMandicDF) July 7, 2026
Treći element odnosi se na ustavnu zaštitu nezavisnosti Centralne banke. Na prvi pogled to može izgledati kao pitanje rezervisano za ekonomiste, ali ono ima veoma konkretne posljedice po svakodnevni život građana. Nezavisna centralna banka predstavlja jednu od osnovnih garancija finansijske stabilnosti i zaštite od političkog pritiska da se monetarna politika koristi za kratkoročne partijske interese. U zemlji koja koristi evro, dodatno usklađivanje sa evropskim pravilima predstavlja važan signal pravne sigurnosti.
Možda je ipak najvažniji razlog zbog kojeg su ove izmjene korisne činjenica da one zatvaraju jedno od ključnih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, Poglavlje 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava. Evropska komisija godinama insistira upravo na ovim reformama: depolitizaciji pravosuđa, jačanju odgovornosti javnih funkcionera i nezavisnosti ključnih institucija. Drugim riječima, ove promjene nijesu donesene zato što ih je zahtijevala bilo koja domaća politička većina ili opozicija, već zato što predstavljaju standard koji danas važi u razvijenim evropskim demokratijama.
Jednako važan jeste i politički kontekst u kojem su reforme dogovorene. Sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje Delegacije Evropske unije, predviđa i dogovor o popuni važnih nezavisnih institucija, uključujući izbor sudija Ustavnog suda i članova nekoliko ključnih savjeta. Time se pokušava izbjeći višegodišnja praksa institucionalnih blokada u kojoj su političke nesuglasice paralizovale rad organa koji bi morali biti iznad dnevne politike.
Pozdravljamo odluku praktično svih poslanika Skupštine Crne Gore da pokrenu proces izmjene Ustava, izmjene koja je jedna od posljednjih u nizu pregovora sa EU! Zajedno do istorijskog cilja 🇲🇪🇪🇺 pic.twitter.com/VAfuOxtYMH
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) July 7, 2026
Naravno, nijedna ustavna reforma sama po sebi neće riješiti probleme pravosuđa. Loš sudija neće postati dobar zato što je promijenjen jedan član Ustava, niti će korupcija nestati preko noći. Međutim, Ustav određuje pravila igre. Ako su pravila loša ili ostavljaju prostor za politički uticaj, teško je očekivati da će institucije dugoročno funkcionisati bolje.
Zbog toga se vrijednost ovih izmjena ne mjeri samo njihovim neposrednim efektom, već činjenicom da postavljaju jasniji sistem podjele vlasti. Sudstvo dobija veću institucionalnu autonomiju, izvršna vlast veću odgovornost, a finansijske institucije snažnije ustavne garancije nezavisnosti. To su promjene koje ne koriste jednoj vladi ili jednoj opoziciji, već čitavom ustavnom poretku Crne Gore, bez obzira na to ko će sjutra biti na vlasti.
