Docent na Fakultetu političkih nauka Stefan Surlić kaže da je teško prognozirati ko će pobediti u drugom krugu predsedničkih izbora u Francuskoj – Emanuel Makron ili Marin Le Pen. Smatra, ipak, da je okupljanje za Republiku još uvek jače od nacionalnog okupljanja i da Francuska nije spremna za Le Pen.

Stefan Surlić ističe da je veliki izazov prognozirati tačno kako će se birači u Francuskoj opredeliti, uprkos pozivima Žan-Lik Melanšona da se glasovi ne daju Le Penovoj.
„Melanšon je predstavnik krajnje levice, ima jasno definisano biračko telo i jasnu podršku. Bio je vrlo blizu, preko 20 odsto glasova je osvojio i izričit je u tome da ni jedan glas ne sme da ode Le Penovoj, ali je pitanje da li će ga birači poslušati. To je velika nepoznanica za istraživače, jer nakon Bregzita i pobede Trampa niko se ne usuđuje da daje definitivne prognoze“, objašnjava Surlić.
Za emisiju U središtu pažnje Prvog programa Radio Beograda, Stefan Surlić kaže da se globalni kontekst straha i pretnje od globalnog rata odražava i na Francusku.
Naglašava da je Le Penova želela sebe da predstavi u centrističkom polju, u kome je i Makron.
„Desno, ali centristička pozicija. U tome joj je značajno pomogao Zemur, koji je zauzeo ekstremno desno mesto, njegove izjave su bile vrlo radikalne-antiislamisičke i antimigrantske. U tom smislu, učinio je uslugu Marin Le Pen i omogućio joj da se predstavi kao centristički kandidat, pogotovo što je napustila mnoge poruke i obećanja koja je davala na prethodnim izborima kao kandidat“, objašnjava Surlić.
Rat i izbori u evropskim državama
Rat u Ukrajini odrazio se na sve dosadašnje izbore i iste poruke su bile i na izborima u Mađarskoj, Srbiji i Francuskoj, čak i slogani koji sadrže mir, stabilnost, smatra Stefan Surlić.
Kaže da se zapravo biraju politički akteri koji su već na vlasti, kako ne bi došlo do dodatne turbulencije.
„Orban se suočavao sa ozbiljnim padom podrške svojoj političkoj opciji i onda, sa ratom u Ukrajini, tačno su ankete beležile nagli porast i apsolutnu većinu koju je na kraju osvojio. Isto je i sa Makronom, uprkos velikoj aferi u kojoj se govori da je gotovo milijardu evra potrošeno na konsultantske firme oko različitih procesa“, objašnjava Surlić.
Dodaje da je glavna prednost koja se ističe kod birača zbog koje bi i dalje dali svoje poverenje Makronu stabilnost, jer je bio spreman i da pregovara sa Putinom, da postigne savez sa Šolcom, da učvrsti poziciju EU i da ima konstruktivnu ulogu.
„Imate i kod nas situaciju da je SNS osvojila najveći broj glasova, upravo na sloganu da sa njima opstaje stabilnost Srbije i Regiona“, navodi.

Homogenizacija EU u uslovima globalne pretnje
Stefan Surlić predviđa da će u narednom periodu doći do značajne homogenizacije EU, koja do rata u Ukrajini nije imala svest o zajedničkoj sudbini.
Ranije konfronatacije sa Rusijom, pogotovo po pitanju Krima, mnogo su zanimale baltičke zemlje i Poljsku, ali je na primer Španija bila indiferentna jer nije osećala da je to ozbiljna pretnja. Sa ratom u Ukrajini potpuno se promenio narativ u EU, kaže Surlić.
„Kada vidite da svaka zemlja trpi posledice u povećenju cene energenata, nestašicama osnovnih proizvoda, u tome da se sve zemlje suočavaju sa inflacijom, sa recesijom i padom životnog standarda. Dolazite do zaključka da EU ratom u Ukrajini dobija na kohezivnom elementu i svesti da imaju zajedničku sudbinu“, objašnjava Surlić.
Kaže da drugi paralelni proces koji se odvija je militaricija.
„Makron je u svojoj kampanji rekao da će EU uložiti 200 milijardi evra u novo naoružanje i opremanje vosjke. To će biti podeljeno po kvotama zemljama, ali će to biti jedan evropski budžet. Nemačka je već rekla da će uložiti 100 milijardi evra u kupovinu te vatrene kugle, posebnog raketnog štita, od Izraela koji će štititi ne samo Nemačku nego i Poljsku i baltičke zemlje“, objašnjava Surlić.
Kako kaže, to sve znači militarizaciju EU i sekuritizaciju njenih spoljnih granica.
„Samim tim lojalnost je vednost koja će zapravo vezivati sve zemlje članice EU, kao i one zemlje koje žele da postanu članice, a to uključuje i Srbiju“, zaključuje docent na Fakultetu političkih nauka Stefan Surlić.
Ivana Pribićević
Izvor: RTS