Utorak, 9 jun 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Nebojša Popović: Strah od “Velike Njemačke” i 80. godišnjica Aušvica

Žurnal
Published: 27. januar, 2025.
Share
Ilon Mask, (Foto: EDP)
SHARE

Piše: Nebojša Popović

Ilon Mask imao je virtuelno pojavljivanje na mitingu Alternative za Njemačku (Alternative für Deutschland – AfD), koju mnogi karakterišu kao desnu populističku partiju. Mask je okupljenim Njemcima poručio da je vrijeme da se „krene dalje“ od „ krivice iz prošlosti“.

Jedan od sada i zvanično najuticajnijih ljudi u Trampovoj administraciji, insistira na stanovištu da je stranka AfD „najbolja nada za Njemačku“, praktično jedina koja je sposobna da očuva njemački narod i kulturu.

„Djeca ne bi trebalo da se osjećaju krivom zbog grjehova svojih očeva, ili djedova“ – kazao je Mask.

Maks Blumental: Potencijalni atentator na Trampa regrutovao dobrovoljce za Ukrajinu

Ne slučajno, jedna od najžešćih reakcija na poruke sa pomenutog skupa stigla je iz Poljske, od premijera te zemlje Donalda Tuska. On je kazao da za njega Maskov govor zvuči zlokobno.

„Riječi koje smo čuli od strane glavnih protagoista sa mitinga AfD-a o „Velikoj Njemačkoj“ i „potrebi da se zaboravi njemačka krivica za nacističke zločine“ zvuče previše poznato i zlokobno. Naročito samo nekoliko sati prije obilježavanja godišnjice od oslobođenja Aušvica“, napisao je Tusk.

Detalj koji je nažalost, poljski premijer, u svom sve većem strahu od Njemačke zaboravio da saopšti, jeste sramna činjenica da na obilježavanju 80. godišnjice od oslobođenja Aušvica, neće biti nijednog predstavnika baš one sile koja je u januaru 1945. oslobodila Aušvic.

„Crvena armija je 1945. oslobodila koncentracioni logor Aušvic, Rusija će zauvijek zapamtiti da je sovjetski vojnik uništio to zlo i odnio pobjedu“ – izjavio je juče Vladimir Putin. Prethodno je ruski ambasador u Varšavi, Sergej Andrejev, saopštio da ruske diplomate neće prisustvovati na obilježavanju godišnjice oslobođenja Aušvica – jer nema potrebe prisustvovati događaju „gdje se niko neće sjetiti ko je oslobodio logor“.

Naravno, čitava zavrzlama oko Njemačke, Poljske i nepojavljivanja Rusije povodom oslobođenja Aušvica možda bi se mogla pripisati trenutnim geopolitičkim razmimoilaženjima između zemalja – da u Varšavi nisu dobrano svjesni da je stvar mnogo dublja i ozbiljnija. A da je to tako Poljake snažno opominje sama geografija – tj. činjenica da Poljska već decenijama do maksimuma igra na antirusku kartu iako je istorija pokazala da je ta zemlja više puta jednako teško stradala i od svog najbližeg zapadnog susjeda.

Naprosto, Poljska se nalazi u sendviču između dvije najveće evropske sile. Projekcija da će SAD preko NATO u svakoj situaciji i zauvijek štiti Poljsku nauštrb interesa i Njemačke i Rusije krajnje je naivna. Mađarski premijer Orban u julu 2024. u svom govoru na studentskom kampu u Tušnadu, u Rumuniji, upozorio je Poljsku da je ta zemlja preuzela na sebe isuviše rizičnu ulogu u Evropi, ali to izgleda tada nije imao ko da čuje.

Maks Blumental: Potencijalni atentator na Trampa regrutovao dobrovoljce za Ukrajinu

Otuda i tolika zabrinutost premijera Tuska zbog Maskovih akcija. Svaka, ma i najmanja naznaka da SAD gube interesovanje za evropske poslove ili da počinju da preferiraju neke druge političke opcije u Evropi, za sadašnju poziciju Poljske može biti krajnje neugodna.

Uvijek se treba sjetiti izjave bivšeg njemačkog ministra finansija Volfanga Šojblea od 18. novembra 2011, koja je za mnoge tada bila iznenađujuća  – „Mi u Njemačkoj nismo bili potpuno suvereni ni u jednom trenutku od 8. maja 1945.“

Dakle, i kod najprozapadnijih njemačkih političara svijest da Njemačka treba da zbaci okove koje su joj nakon Drugog svjetskog rata nametnuli saveznici, decenijama negdje tinja u malom mozgu. U tom ključu treba posmatrati i pojavu i naglo jačanje AdF-a, koji svakako objektivno nije najsrećnija opcija niti rešenje, kako za Njemačku, tako i za Evropu.

Istovremeno, činjenica je da je ruski soldat prije 80 godina oslobodio Evropu, između ostalog i Poljsku, ali i da je upravo Poljska danas jedna od zemalja koja je, kako izgleda, spalila sve mostove za saradnju sa Moskvom, ukoliko neki od zlokobnih duhova prošlosti Evrope izleti iz boce, potencijalno bi mogla biti ozbiljan problem. Jer će se Rusija, kako trenutno stvari stoje, prema evropskim nevoljama u najmanju ruku ponašati idolentno, a vjerovatno i sve posmatrati sa zlurade distance.

Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala 
TAGGED:AfDGeopolitikaIlon MAskNebojša Popović
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Apel Inicijative „Mi znamo ko smo“
Next Article Ranko Rajković: Parabola o imenjacima

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Treći put u nizu – Srbija najviši tim na Svjetskom prvenstvu

S prosečnom visinom od čak 187,12 centimetara, reprezentacija Srbije biće najviša na Svetskom prvenstvu u…

By Žurnal

Elis Bektaš: O otcjepljenju iz drugog ugla

Piše: Elis Bektaš Evo već frtalj vijeka teritorijalna četvrtina i demografska polovina Dejtonluka živi u…

By Žurnal

Rastko Jevtović: Odbrana Pete

Piše: Rastko Jevtović U svojoj stodvadesetogodišnjoj istoriji Peta beogradska gimnazija, naslednica Prve ženske realne gimnazije…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

Elis Bektaš: Između suze i pobjede biram suzu

By Žurnal
GledištaPreporuka urednika

Milorad Durutović: Litije – postmoderni otpor

By Žurnal
GledištaSlika i ton

Pop recenzije: – „Tajanstveni hod“

By Žurnal
Gledišta

Božuri bratske ljubavi na Kosovu

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?