Proti Savi Nakićenoviću, znamenitom Bokelju, svešteniku, rodoljubu i istraživaču, bilo je posvećeno šesto veče manifestacije „Trg od ćirilice“, povodom stogodišnjice njegove smrti. O njegovom životu i bogatom naučnom radu govorili su istoričar i publicista Goran Komar i profesor Đorđe Bubalo, dok je odlomke iz Nakićenovićevih djela kazivala dramska umjetnica Milica Lučić.
Po riječima istoričara i publiciste Gorana Komara, njegovo djelo svjedoči o očuvanju identiteta naroda u Boki Kotorskoj i predstavlja važan vid otpora kulturnoj asimilaciji krajem 19. i početkom 20. vijeka.
-Uzmimo u obzir kulturna i prosvjetna društva, prvenstveno “Prosvjetu”. Na sasvim temeljnom nivou tu su i stvaraoci iz kruga Cvijićevih saradnika, među kojima visoko mjesto pripada ocu Savu Nakićenoviću. Pogledajte samo prostornu disperziju područja koje je istraživač doticao: Knin, Konavli, Boka. Prvi znatniji rad prote Save je „Općine hercegnovska, risanska, peraška i Sutorina”, koji je spremao za objavljivanje u Srpskom etnografskom zborniku, al ovaj rad se nije samostalno štampao, već ga je Nakićenović preradio i ugradio u obimniju regionalnu studiju „Boka”, kazao je Komar.
Tokom života bio je pod stalnim nadzorom austrougarskih vlasti, koje su ga privodile i uništavale njegove zapise. Kako ističe Komar, on je, uprkos tome, ostao posvećen svojoj parohiji u Sasovićima i rodnim Kutima.
– Zbog toga je njegovo djelo po suštini žrtva. I zbog toga otac Savo živi i danas u svome kraju i vaskolikom svom narodu. Snaga kućanske djece, iako i u naše vrijeme ulivana u njihovim porodicama, ne dolazi iz njihovog familijarnog okvira, već dolazi iz najdubljeg bola i najdublje tačke ljudske osjećajnosti koju je otvorio narodni raskol njihovog kraja i njihovog naroda, da se ipak obrati u obdržavajući i vaskrsavajući stub veselosti i pobjede, ističe on.
Obilježeni jubileji slavnih bitaka na četvrtoj večeri 13. „Trga od ćirilice“
Kako je kazao profesor Đorđe Bubalo, uprkos kratkom životnom vijeku i izazovnom vremenu u kojem je stvarao, prota Savo je dao značajan doprinos proučavanju Boke Kotorske. Sarađivao je sa Jovanom Cvijićem, a veliki dio svog rada posvetio je očuvanju srpske kulturne baštine.
– O saradnji popa Sava sa Cvijićem i sa Srpskom kraljevskom akademijom svedoče njegova pisma u Cvijićevoj zaostavštini u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i zapisnici sa sednica akademijinih odeljenja, rekao je Bubalo.
Tokom ratnih godina proveo je vrijeme kao zarobljenik u tvrđavi Mamula, što je, kako ističe Bubalo, trajno narušilo njegovo zdravlje.
– Posle rata, puna srca zbog oslobođenja i ujedinjenja, Pop Savo je našao u sebi neslućenu energiju da nastavi sa rodoljubivim istraživanjem. Svoja osećanja zbog pobede u ratu ovako je iskazao u autobiografiji: „Svrhom oktobra 1918. doživjesmo i propast crno-žute aveti i ujedinjenje cjelokupnog srpskog naroda. Obnovi se Dušanovo carstvo, sve nas zagrli Dušanov bijeli orao pod okriljem Viteškog doma Karađorđevića. Sretno bilo!“, podsjetio je Bubalo.
Prota Savo Nakićenović ostaje upamćen kao jedan od najznačajnijih istraživača Boke Kotorske. Njegovo djelo „Boka“ i danas svjedoči o vremenu, ljudima i običajima ovog kraja, čuvajući od zaborava ono što je stvarno i baštinjeno generacijama.
U okviru 13. manifestacije „Trg od ćirilice” u Herceg Novom, večeras u 20:30 časova biće održano veče posvećeno promociji izabranih djela Mitropolita Amfilohija, povodom pet godina od njegovog upokojenja.
