Josip Datković iz Barbata, stražar u logoru, ističe da su ustaše odvajali mlade žene i djevojke, Jevrejke i Srpkinje, od njihovih muževa i očeva, i odvodili ih u Metajnu ,,s gnusnom namjerom kako bi najgrubljom silom nad njima izvršili silovanja i udovoljavali svojim životinjskim instiktima i pohotama.“
Na ostrvu Pagu ubrzo po okupaciji Kraljevine Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu bio je uspostavljen poseban logor za žene.
Nalazio se u dubini Paške uvale, oko 3 km sjeverozapadno od Slane, u selu Metajna.
Bio je smješten u dvije kuće po strani sela. Jedna je bila vlasništvo veterinara Triplata iz Karlovca, a druga dr Hvale, pravnika iz Zagreba.
Prazne kuće kao da su bile predodređene za logor. U njima su bile zatočene Srpkinje i Jevrejke sa djecom.
Ovim mučilištem za žene i djecu srpske i jevrejske nacionalnosti upravljao je Maks Očić iz Zagreba.
U logor su prve stigle četiri Jevrejke koje se u Zagrebu nisu htjele odvojiti od svojih supruga i ostati kod kuće.
Mislile su da će biti zajedno.
Međutim, odmah po dolasku na Pag odvojene su od muškaraca i smještene u logor za žene.
Istog dana su u ovaj logor upućene 44 Srpkinje, ali one nisu stigle na odredište jer su na putu od Karlobaga prema Pagu ubijene u bačene u more.
O ovome svjedoči Nada Fojerajzen koja kaže da je u logoru Metajna zatekla pomenute četiri Jevrejke i od njih čula da su na putu utopljene 44 žene Srpkinje pravoslavke koje su bile u transportu od Gospića prema Pagu.
Nada Fojerajzen svjedoči o primjerima masovnih ubistava i silovanja.
Josip Datković iz Barbata, stražar u logoru, ističe da su ustaše odvajali mlade žene i djevojke, Jevrejke i Srpkinje, od njihovih muževa i očeva, i odvodili ih u Metajnu ,,s gnusnom namjerom kako bi najgrubljom silom nad njima izvršili silovanja i udovoljavali svojim životinjskim instiktima i pohotama.“
Svjedok Juraj Persen u svom iskazu svjedoči da je kuća doktora Triplata služila kao neka vrsta ,,javne kuće“.
Izvor: Muzej žrtava genocida
