Piše: Miroslav Zdravković
Kada pomnožimo podatke o broju zaposlenih po opštinama sa prosečnim neto zaradama za oktobar 2024. iz Mjesečnog statističkog pregleda i podelimo ih sa popisanim brojem stanovnika, dolazimo do informacije o prosečnoj zaradi po stanovniku, po opštinama Crne Gore.
Fond isplaćenih zarada u Crnoj Gori u oktobru 2024. iznosio je 242,6 miliona evra, što je proizvod 257.007 zaposlenih i 944 evra prosečne zarade. Kada se podeli sa brojem stanovnika (623.663) dolazimo do 389 evra od mesečne zarade po stanovniku.
Zarade nisu jedini, ali pojedinačno jesu najveći prihod domaćinstava, te ovih 389 evra se povećava za druga primanja poput penzija, renti, primanja u naturi i slično.
Zarade ne mora da se odnose na domaćinstva u opštini u kojoj se prihoduju, ukoliko su u drugoj opštini troše. Zato smo podatak za Beograd dali objedinjeno, jer se u njemu prihodi kreću u rasponu od 3.968 evra u Savskom Vencu do 128 evra u Barajevu.
Prihodi od zarada kreću se u Crnoj Gori u rasponu od 14:1, od 807,5 evra u Budvi do 57,2 evra u Petnjici. U Srbiji je odnos između Beograda i Žitorađe 7,7:1.
U odnosu na ažurne crnogorske podatke, srpski podaci o broju zaposlenih po opštinama su iz 2022 (za 2023. biće objavljeni 25.12.2024), kao i o broju stanovnika, dok su zarade za poređenje iz septembra 2024.
Nagli skok prosečne neto zarade u Crnoj Gori, sa 877 evra u septembru na 944 evra u oktobru, uticao je na povoljnije podatke kod Podgorice u odnosu na Beograd i kod nekoliko visoko razvijenih primorskih opština. On međutim nije mogao da ublaži loše pokazatelje za siromašne opštine u kontinentalnom delu Crne Gore.
Iz priložene tabele vidi se da su Budva, Podgorica i Tivat ispred Beograda po ovom statističkom pokazatelju, a još su i Ulcinj, Herceg Novi, Kotor i Bar među prvih dvanaest opština – sedam iz Crne Gore i pet iz Srbije.
Petnjica je na dnu liste, ispod Žitorađe, dok je Gusinje uporedivo sa Bujanovcem i Preševom, a je Tuzi malo iznad ovih opština.
Ova tabela izgleda mnogo povoljnije po Srbiju u odnosu na tabelu kada se porede samo prosečne zarade. Kod zarada sve su crnogorske opštine u prvoj polovini liste, čak sve osim opštine Tuzi u prvoj trećini liste. Zarada po stanovniku koriguje ovaj jedan podatak o prosečnoj zaradi, i čini poređenje mnogo realnijim. Kod ekstremno siromašnih opština, mereno prihodima od zarada po stanovniku, treba dodati i prihode od poljoprivrede, doznaka i penzija koji ekstremne razlike u odnosu na najbogatije opštine ublažavaju.
Izvor: Makroekonomija