Ponedeljak, 23 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Slika i ton

Miloš Lalatović: Vizantija, skriveni biser istorije

Žurnal
Published: 22. novembar, 2026.
Share
Foto: National Geographics
SHARE

Piše: Miloš Lalatović

Postoje države, kao i ljudi koji su u isto vrijeme veoma poznati, ali i nijesu, više su mistično skriveni. A  njihov uticaj je ogroman. Jedna od takvih država je bila i Vizantija ili kako su je sami Vizantijci zvali Romejsko carstvo, a sebe su nazivali Rimljani.

Istorija ove države počinje kada je prvi hrišćanski rimski car Konstantin Veliki prebacio prestonicu Rimskog carstva iz starog Rima u novi Rim ili Carigrad, danas Istanbul. Ovo je bila jedna od najznačajnijih istorijskih odluka Evrope i hrišćanskog svijeta, uopšte. Zašto? Sa ovom odlukom Rimsko carstvo se podijelilo na istočni i zapadni dio, zapadni je pod napadima varvara prestao zvanično da postoji u petom vijeku, a istočni dio trajao je do petnaestog vijeka, tj.do pada Carigrada pod Turke, koje je predvodio tada mladi Mehmed Fetih. Posledice podjele Rima se osjećaju i do danas u antagonizmima među državama na koje je uticao jedan od ova dva dijela.

No, da se vratimo drugim temama vezanim za Vizantiju. Sam naziv Vizantija je u istoriju ušao od strane jednog njemačkog istoričara u šesnaestom vijeku, znači nakon pada iste. Istorija Vizantijskog carstva je nerazdvojno vezana za hrišćansku vjeru. Gotovo svi važniji aspekti života prosječnog Vizantijca bili su prožeti hrišćanstvom. U vrijeme ove države živjeli su Sveti Oci i teolozi koji su definisali osnove hrišćanskog učenja, a taj nauk je nastao uglavnom kao posledica odbrane pravovjerja od raznih jeresi. U ovoj državi, koju neki danas hrišćani nazivaju i zemljom živih, bilo je na hiljade monaha samo u Carigradu. U njoj su se pored perioda harmoničnog života dešavali i razni potresi, i najčešće kao posledica takođe vjere, kada bi se pojavile određene jeresi, a carevi prihvatali iste, pa onda surovo progonili  pripadnike pravovjerja. Neka od tih jeresi je ikonoboračka jeres.

Miloš Lalatović: Ko je ubio Kurta Kobejna?

Vizantija je imala ogroman uticaj na umjetnost, kulturu i obrazovanje na narode velikog dijela svijeta. Pa, čak i na Tursku, koja je zamijenila bez obzira što se radilo o islamskoj državi. A imala je uticaja i na zapadni dio nekadašnjeg Rimskog carstva i na države pod njegovim uticajem. To se najviše ogleda u sferi umjetnosti, freskopisu, ikonopisanju, slikarstvu, muzici. Recimo, jedan od zaštitnih znakova Zapada, muzički instrument orgulje, vodi porijeklo iz Vizantije. Prvi univerzitet u modernom smislu riječi je nastao u ovoj državi. Socijalno zbrinjavanje je u njoj bilo zastupljeno, država je siromašnim stanovnicima obezbeđivala svakodnevno po jedan hljeb. Dominanta je bila grčka kultura i jezik, a stanovnici su bili raznih narodnosti i svi su bili ravnopravni i mogli su dogurati do titule cara, tako imamo careve iz različitih naroda. Vizantija je bila sastavljena od Grka, Italijana, Slovena, Hazara, Jermena, Jevreja, i drugih. Tako da se može nazvati i prvom multikulturalnom državom u današnjem smislu riječi. Međutim, akcenat je stavljan na hrišćanskoj vjeri.

Ishrana u Vizantiji je bila ono što se danas naziva mediteranskom kuhinjom. Vizantijci su vrlo voljeli riblje čorbe. Kuće su bile primaknute jedna drugoj.

Karakterističan stil, Vizantija je ostavila u arhitekturi, posebno što se tiče crkava i manastira. Najbolji primjer je velika crkva Aja Sofija, koja je poslije pretvorena u džamiju. Možda se uticaj Vizantije upravo najbolje očituje na države pod njenim uticajem u arhitekturi, a posebno religiji, tj.Pravoslavlju. Te države se danas u istoriji nazivaju i ,,vizantijski komonvelt“, a to su države koje pripadaju većem djelu Balkana, počevši od Grčke, pa do Bosne. A van Balkana se posebno ističu Rusija, Ukrajina, Bjelorusija i Gruzija.
Vizantija, iako već odavno ne postoji, njeno duhovno i kulturno nasljeđe živi, itekako, iako često skriveno.

Vizantija zemlja živih.

TAGGED:VizantijaistorijaMiloš LalatovićSrednji vijek
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Jasna Ivanović: Bager za nebo
Next Article Najava dijaloške tribine: Misija Pravoslavne crkve u 21. vijeku

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Srpska bajka: Od „tužne atmosfere“ do polufinala Mundobasketa – Novak je verovao i kada drugi nisu

„Pustite nas da sanjamo“ rekao je Aleksa Avramović posle plasmana Srbije u polufinale Svetskog prvenstva…

By Žurnal

Svadba na zemlji slika Carstva nebeskog (VIDEO)

U 14. nedjelju po Duhovima, liturgiju u Crkvi Sv. Đorđa pod Goricom je služio paroh…

By Žurnal

Dejan M. Simeunović: „Ako prekinemo vezu sa tradicijom, letećemo kao muve bez glave“

Piše: Dejan M. Simeunović Književnik Dejan M. Simeunović jedinstvena je pojava na srpskoj književnoj sceni.…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Slika i ton

Pop recenzije (160): „Dobra nam sreća“

By Žurnal
Slika i ton

Mića Vujičić: Javite ako vas neko dira

By Žurnal
Slika i ton

„Stalker“ objavio kultni strip „100%

By Žurnal
Slika i ton

Pavle Simjanović: Generalna proba budućnosti

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?